'Izražavamo sućut tisućama žrtava komunizma i ovdje i po čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Ovo mjesto simbolizira sva ta stratišta, slično kao Jasenovac, koji simbolizira sva ustaška stratišta. Pobjeda nakon 2. svjetskog rata žestoko je okaljana događajima na Bleiburgu. Komunistički zločini nad Hrvatima nikada nisu procesuirani ni kažnjeni. To nas razlikuje od mnogih drugih europskih zemalja', kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner te nije propustio priliku podsjetiti kako je prije nekoliko godina obećao da će Sabor opet biti pokrovitelj Bleiburga, što se ove godine i ostvarilo.

Naime, komemoraciju na Bleiburgu organizira Počasni bleiburški vod, a pokrovitelj je od ove godine ponovno Hrvatski sabor. Supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a suorganizator Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH.

'Pomirbe ne može biti bez istine, a u Hrvatskoj je istina desetljećima skrivana. Čak i danas se pokušavaju relativizirati zločini s jedne strane, a zločin i zločinci nemaju strane. Treba jasno reći da mi nismo na ovo polje došli izraziti žaljenje za NDH ili opravdavati ustaške zločine, već isključivo iskazati dubok pijetet prema žrtvama komunističkih zločina. Ti su zločini samo unijeli dodatni razdor', kazao je Reiner i zaključio: 'Povijest ne smijemo zaboraviti, ali moramo učiti da nepravda i mržnja nikada nikome ništa dobro nisu učinili. Prekinimo s podjelama i živimo za budućnost naše djece u miru, slobodi i demokraciji.'

Kutleša: Došlo je vrijeme da istina izađe na vidjelo

Hrvatskom saboru na ponovnom pokroviteljstvu nad obilježavanjem blajburške tragedije zahvalio je Ante Kutleša, glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda, te istaknuo: 'Poštovanje pred prošlošću i odgovornost pred budućnošću daju životu pravi smjer.' Podsjetivši da je komemoracija spomen na nečovječne postupke prema nevinim žrtvama, istaknuo je da su s Bleiburga otvarane rane o kojima se nažalost nije smjelo govoriti, no da je ipak došlo vrijeme da istina izađe na vidjelo. Za vrijeme komunističke Jugoslavije morali smo uklanjati razne prepreke kako bi sačuvali spomen na ovu tragediju, ali i u proteklih 24 godine bili smo izloženi napadima, rekao je Kutleša. To se vidi, dodao je, i posljednjih tjedana kada su meta istih onih koji iznose neistine o hrvatskom narodu.

Krišto: Ne pamti se gora odmazda od zločina na Bleiburgu

U ime Predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto istaknula je da je zločin na Bleiburgu jedan od najvećih, i da se ne pamti gora odmazda za koju do danas nitko nije odgovarao. 'Naše djedove i očeve ništa ne može vratiti, ali žrtvama dugujemo istinu. Dok se ne utvrdi broj stradalih i dok se ne steknu prilike da saznamo gdje su njihove kosti i od njih se oprostimo, rane ne mogu zacijeliti, a oprost je teško dati', rekla je Krišto. Tek kad se obilježe sva stratišta i svakoj nedužnoj žrtvi vrati dostojanstvo i čast moći ćemo okrenuti novu stranicu i nadati se da se takvo zlo više nikada i nikome neće dogoditi, poručila je.

I Karamarko na komemoraciji koju je obilježio čudan nesporazum oko oružja počasnog voda HV-a

Povodom obilježavanja 71. obljetnice blajburške tragedije i tragedije Križnoga puta danas je održana središnja komemoracija na Blajburškom polju uz spomen-misu na koju su, pored ostalih, stigli i izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Bruna Esih, prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, predsjednik Sabora Željko Reiner, ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ministar kulture Zlatko Hasanbegović, potpredsjednici Sabora Ante Sanader, Ivan Tepeš i Robert Podolnjak, ministar branitelja Tomo Medved te njegov prethodnik Mijo Crnoja i Milijan Brkić, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović, ministrica rada i socijalne skrbi Nada Šikić, saborski zastupnici Josip Đakić i Miodrag Demo te Pero Ćorić Branimir Glavaš.

ppVRH Tomislav Karamarko položio je vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća u Teznom pic.twitter.com/UVLNodY9yr

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 14 May 2016

U 12 sati počela je misa koju je služio banjalučki biskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH Franjo Komarica, koji je poručio je da mnoštvo okupljenih na Bleiburškom polju pokazuje da ljudi iznova mogu smoći snage otkloniti ruševine koje žele nasilno sakrivati istinu te da su sposobni zajednički izgrađivati snagu ljubavi, pomirenja i mira na mjestu gdje su se nalazile ruševine zlobe, zablude i zlodjela.

Od svih nas ovdje okupljenih, kao i svih koji ovu komemoraciju prate putem medija, svih ljubitelja istine, pravde, pomirenja i mira s pravom se smije očekivati, a osobito od službenih državnih predstavnika iz Hrvatske i BiH i čitave Europe, da odbace pritisak višedesetljetne javne šutnje, rekao je biskup Komarica. S pravom se smije očekivati da otpočnete trezveno, objektivno i odlučno suočavanje s dramatičnim i tragičnim događajima s kraja II. svjetskog rata, neposrednog poraća, ali i iz vremena samog II. svjetskog rata i Domovinskog rata, rekao je biskup Komarica.

Istaknuo je da se u jubilarnoj godini Božjeg milosrđa ne smije dopusti da razbacane, nepokopane kosti desetaka tisuća stradalih, ne nađu svoj spokoj nakon sedam desetljeća zabrana, prijezira i nemara dosadašnjih službenih političkih predstavnika i institucija država u kojima smo živjeli i danas živimo. Učinimo svi zajedno djelo milosrđa, pokopajmo konačno naše mrtve, rekao je biskup Komarica. Naglasivši da se pravedno i sređeno društvo ne može izgrađivati s mržnjom i nasiljem pozvao je da i današnji susret s Kristom bude povod za zajedničke nove poduhvate oko istinskog bratstva i ljubavi među sunarodnjacima, sugrađanima i suvremenicima.

Neka nam Gospodin omogući takve međusobne odnose bez kojih ne može biti mirnog zajedničkog života, a našim mrtvima među kojima su mnogi stradali bez dokazane krivice i suda vječni život, rekao je. Podsjetio je i da se za mnoge od ubijenih ne zna gdje su im kosti, a da kršćanska vjera nalaže da je pokop sveta dužnost. U svojoj propovijedi biskup Komarica istaknuo je i da je Bleiburg najizrazitiji simbol totalitarizama i ideologija koje su strahovito i duboko ponizile ljudsko dostojanstvo i osramotile ljudski rod, gazeći bezočno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode i uništavajući čovjekov osjećaj za suodgovornost i moralne i etičke vrijednosti.

Komarica: Neizliječene rane iz Drugog svjetskog rata rađaju nova iskorjenjivanja

Na ovom potresnom mjesto koje simbolizira i veliki broj neistraženih masovnih grobnica naših sunarodnjaka na području Hrvatske, Slovenije i BiH, likvidiranih u suprotnosti s međunarodnim pravom tijekom i nakon II. svjetskog rata, iz naših srca bi se trebala vinuti molitva, rekao je biskup Komarica dodavšu: Bože daj nam svoj mir, svoj, a ne mir robova. Mora se konačno čuti naš glas za čovjeka, njegovo dostojanstvo, a ako budemo šutjeli onda će zakon jačeg i dalje carevati, rekao je. Govoreći o današnjim prilikama istaknuo je da su neizliječene brojne rane iz užasnog II. Svjetskog rata i poraća, zbog dugogodišnjeg gaženja i preziranja istine i nespremnosti uspostavljanja procesa praštanja među ljudima, izrodila nova gorka iskorenjivanja, ne samo pojedinaca nego i velikog dijela hrvatskog naroda zbog čije se žrtve komemorira na Bleiburgu.

Nažalost, rekao je, u protekla dva desetljeća pred našim su se očima dogodili novi Bleiburg i novi Križni put koji je ostavio stravične posljedice. Citiravši Ivana Pavla II. koji je 1999. za posjeta Hrvatskoj poručio da oprostiti i pomiriti znači očistiti srce od zaraze mržnje, priznati bratom i onoga koji nam je nanio zlo i ne dopustiti da nas zlo pobjedi, biskup Komarica upitao je: 'Jesmo li voljni to primiti i provoditi u djelo svjesni da alternative nema'.

Idriz ef. Bešić: Masovne grobnice su naša rana i sudbina, ali i opomena

Nakon toga je molitvu za žrtve islamske vjeroispovijedi predvodio Idriz ef. Bešić iz Medžlisa Islamske zajednice Gunja, koji je naglasio da je Bleiburško polje i najveće stratište Muslimana.

Nužnost odgovornog utvrđivanja broja stradalih za nas je posebno važno jer je broj stradalih Muslimana na Bleiburgu proporcionalan broju stradalih u Domovinskom ratu, naglasio je. Potočari kod Srebrenice, i Jasenovca i Ovčara i Bleiburg i Jazovka su najveća masovne grobnice našeg naroda, to je naša rana i sudbina, ali i opomena. Sjećanje na ove žrtve je naše pravo, zavjet i obveza, poručio je ef. Bešić.

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko u procesiji prema Bleiburškom polju pic.twitter.com/1kF3umeHbd

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) 14 May 2016

Blajburškom tragedijom naziva se stradanje hrvatskih vojnika i civila koji su se na kraju Drugog svjetskog rata, u svibnju 1945. godine, htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Blajburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima poznatima kao križni putovi. Točan broj stradalih Hrvata, vojnika i civila na Bleiburgu i križnim putovima još uvijek nije utvrđen, a dosadašnja istraživanja ukazuju na to da je ubijeno najmanje 50.000 ljudi.

Prestanimo se dijeliti na mrtvima

Premijer Tihomir Orešković posjetio je Tezno i Blajburško polje jučer odavši počast poginulima te pritom pozvavši sve koji će se danas pokloniti žrtvama na tome mjestu da to učine dostojanstveno i s poštovanjem jer je razlog obilježavanja te tragedije samo i isključivo iskazivanje pijeteta žrtvama, a i potpredsjednik Vlade Božo Petrov položio je jučer vijenac kod spomenika na Bleiburgu te pozvao na prestanak podjela.

Podsjetnik na Reinerov govor - Prekinimo s podjelama i živimo za budućnost naše djece

Prekinimo napokon s podjelama i živimo za budućnost naše djece u miru, slobodi i demokraciji, poručio je Reiner i naglasio: 'Treba jasno reći svima onima koji pokušavaju i dan danas prikriti zločine počinjene na Bleiburgu i križnim putevima, tvrditi drugačije i nalaziti neka nemušta opravdanja, da mi danas nismo na ovo polje došli izraziti nekakvo navodno žaljenje za NDH, a još manje slaviti ili opravdavati ustaške zločine, već isključivo iskazati duboki pijetet prema nevinim žrtvama komunističkih zločina i to je jedina istina ma što oni govorili i ma kako pokušavali nastaviti s višedesetljetnim nabijanjem kolektivne krivice svim Hrvatima koji nisu bili sudionici ni ustaških niti komunističkih zliočina. Jer nijedan zločin ne opravdava drugi zločin. Naprotiv, svi su zločini umjesto da ratne rane zaliječe unijeli dodatne razdore i povode za sukob koji smo nažalost svjedoci sve do danas. Daj Bože da ti sukobi i podjele napokon prestanu', istaknuo je Reiner.

Naglasio je kako su svi koji su se danas okupili na Bleiburgu došli iskazati svoje neslaganjem s politikom zločina, bez obzira na ideologiju kojom ga se pokušalo opravdati, bez obzira na motive kojima ga se i danas pokušava umanjiti ili relativizirati. 'Povijest ne smijemo zaboraviti, ali iz povijesti trebamo učiti da nepravda, mržnja i ubijanje nikada i nigdje nisu ništa dobroga učinili. Moramo se sjećati povijesti i prenositi svojoj djeci istinu o njoj, jer narod koji se ne sjeća svoje povijesti osuđen je da ju ponavlja. No, ostavimo mrtve na miru, bez obzira na bol koju su proživljavali njihovi najbliži jer ih nažalost ne možemo vratiti, ali prekinimo napokon s podjelama i živimo za budućnost naše djece u miru, slobodi i demokraciji', naglasio je predsjednik Hrvatskog sabora.

Izrazio je zadovoljstvo što je Sabor nakon dugih 15 godina ponovno pokrovitelj nad ovom komemoracijom, istaknuvši kako je to prije dvije godine obećao s ove govornice na Bleiburškom oolju, koje simbolizira sva komunistička stratišta na kojima su pobijeni Hrvati. 'Slično kao što Jasenovac simbolizira sva ustaška stratišta, nedvojbeno je i to nikada nitko neće moći osporiti, da su komunisti masovnim ubijanjem pripadnika razoružane vojske, ali i civila, žena i djece, nakon završetka rata počinili strašan zločin. Ljudi su ubijani bez prethodnog suđenja, pobacani u jame o kojima je bilo zabranjeno govoriti i pisati, sve do pada komunizma i demokratskih promjena. Te ljude progutao je mrak, njihovi najbliži o njima nisu znali ništa, nisu smjeli znati ništa. Nisu znali kakva je sudbina snašla njihove očeve, braću i djecu. Još manje gdje su im grobovi, gdje im leže kosti, nisu ih čak smjeli ni spominjati da i oni ne bi završili u komunističkim tamnicama', rekao je Reiner.

Pritom je istaknuo kako su fašisti, nacisti i ustaše koji su činili zločine tijekom Drugog svjetskog rata za njih su uglavnom kažnjeni, u brojnim pravednim ili nepravednim sudskim procesima i te je totalitarne ideologije odavno povijest jasno i nedvosmisleno osudila. No, naglasio je, komunistički zločini nad Hrvatima počinjeni nakon završetka rata uopće nikad nisu ni procesuirani ni kažnjeni, već su zločinci mirno živjeli i uživali velike privilegije. 'To je ono što boli, to je ono što nas razlikuje od mnogih drugih europskih zemalja i europskih uljudbenih stečevina, koje jasno u rezoluciji Skupštine Vijeća Europe još prije deset godina određuju potrebu za osudom zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima. Upravo se u toj rezoluciji jasno kaže da je problem u tome što zločini komunizma nisu riješeni, a krivci nisu kažnjeni, a to su ključni uvjeti pomirbe. Naime, pomirbe ne može biti bez istine, a u Hrvatskoj se istina desetljećima skrivala, pa čak je i danas neki još uvijek pokušavaju prikriti ili barem reinterpretirati, odnosno relativizirati zločine jedne strane, dok osuđuju zločine druge strane. A zločin i zločinci nemaju stranu, oni su naprosto zlo kakvim se god ideologijama pokušali opravdati i kakvim god se znacima pokušali obilježit", ustvrdio je Reiner.

U tom smislu, dodao je, javlja Hina, treba biti svjestan da nevine žrtve jedne strane nisu manje važne i manje bolne od nevinih žrtava druge strane, kako neki, kaže, pokušavaju i danas u Hrvatskoj prikazivati. 'Nema smisla govoriti o brojevima onih koji su zvjerski ubijeni na ovo polju i križnim putevima, a još manje njima licitirati. O tome će valjda jednog dana povjesničari objektivno progovoriti. Ali, sve što je uistinu važno rekle su svete knjige različitih religija, koje sve upozoravaju da tko ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijelo čovječanstvo', kazao je.