Još je revizijom u 2015. godini, dok je na čelu Ministarstva bio Siniša Hajdaš Dončić, utvrđeno da za pojedine ugovore o koncesiji na pomorskom dobru nisu pribavljeni instrumenti osiguranja provedbe ugovora, a podaci o koncesijama navedenog ministarstva nisu bili usklađeni s Registrom koncesija Ministarstva financija.

Za pomorsko dobro državi dužni 42 milijuna kuna

Nepravilnosti su se nastavile i prošle godine, iako su dijelom 'popeglane': podatke o koncesijama uskladili su s Registrom, ali ne i sa stvarnim stanjem. Tako su potkraj 2016. imali čak i preplatu od gotovo sedam milijuna kuna za koncesije na pomorskom dobru. No revizori su otkrili kako nije riječ o preplati, već o neobračunatom potraživanju prema jednom koncesionaru, pa tako koncesionari na pomorskom dobru državi duguju ukupno 42 milijuna kuna.

U Ministarstvu se nisu ni potrudili naplatiti ta dugovanja opomenama i tužbama, zbog čega je, upozoravaju revizori, naplata neizvjesna.

Država ima problema s naplatom i koncesija za brodogradilišta. Nekoliko gospodarskih subjekata ukupno duguje oko 43 milijuna kuna, najviše brodogradilište Brodosplit (19,9 milijuna kuna), potom Nautički centar Prgin (10,3 milijuna kuna), gdje je dug završio u stečajnoj masi. Tu su i Dina Petrokemija te Brodogradilište Kraljevica.

Koliko imaju nekretnina: 64 ili 137?!

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, osim neusklađenosti s Registrom koncesija, ima neusklađen popis s Registrom državne imovine. Prema poslovnim knjigama, evidentirana su 64 građevinska objekta u vlasništvu Ministarstva, čija je vrijednost koncem 2016. iznosila 73 milijuna kuna. U Registru je pak 137 nekretnina. Kako je došlo do toga? Revizori su ustanovili da je negdje došlo do dvostrukog evidentiranja pojedinih nekretnina ili je pak građevina evidentirana kao jedna, a zemljište na kojem se nekretnina nalazi kao druga stavka. Šlampavosti nikad kraja pa tako nisu usklađeni ni nazivi pojedinih nekretnina.

Rast broja zaposlenih

Revizijom je utvrđeno da je broj zaposlenih u Ministarstvu rastao tijekom 2016. Prvog siječnja prošle godine, dok je ministar bio SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, bilo je 648 zaposlenih na neodređeno i devet zaposlenih na određeno vrijeme. Nakon godine dana i nakon što je Ministarstvo preuzeo Oleg Butković broj stalno zaposlenih iznosi 652, a onih s ugovorom na određeno - 39.

Za intelektualne usluge otišao je 21 milijun kuna, 3,6 milijuna manje nego 2015. godine. Razlog se krije u činjenici da je SDP-ova vlada te godine angažirala savjetnika za kapitalni projekt monetizacije hrvatskih autocesta. Smjenom vlasti od toga se odustalo, no savjetnik je 2015. godine ipak spremio u džep 11,3 milijuna kuna.

Na autocesti pada promet pa koncesionaru platili masnu cifru

Kada spominjemo monetizaciju, koja je za cilj imala pronaći najbolji model koncesije, dolazimo do još jedne nevjerojatne stavke u nalazu revizije što najplastičnije pokazuje posljedicu takve ostvarene koncesije, one na autocesti Zagreb- Macelj.

Od 2013. do 2016. iz državnog proračuna isplaćeno je čak 166 milijuna kuna tvrtki Autocesta Zagreb - Macelj, koncesionaru istoimene autoceste, a čiji je većinski vlasnik posredno tvrtka Strabag. Riječ je o naknadi ugovorenoj koncesijskim ugovorom, a kojom država nadoknađuje gubitak prihoda nastao zbog pada prometa na autocesti.

Tako je u tu svrhu iz proračuna 2013. plaćeno 70,7 milijuna kuna, godinu kasnije plaćeno je s računa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture 38,5 milijuna kuna, 2015. godine 27,8 milijuna kuna, a za prošlu godinu naknada je iznosila 29,6 milijuna kuna.

Revizori su naveli još jednu nepravilnost, a vezana je uz tvrtku Autocesta Zagreb - Macelj. Naime Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije u poslovne knjige unijelo 40 milijuna kuna kamata na kredite koje su dali ovoj tvrtki.