Zdravi fond bio bi odvojen od Ministarstva financija, a sav novac bi se transferirao u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), rečeno je konferenciji za novinare UPUZ-a i KUZ-a. Upravo po izračunu HZZO-a, svi troškovi vezani za bolesti, bolovanja i ostalo prouzročeno konzumacijom duhanskih proizvoda iznosili su 1,5 milijardi kuna u 2015. godini.

Suradnik u UPUZ-u Ivan-Kristijan Baričević predložio je u ime Udruge da svaka kutija cigareta poskupi za tri kune: 'U prvoj godini na taj je način moguće za Zdravi fond prikupiti milijardu i 150 milijuna kuna. U drugoj godini dodatnim povećanjem od kune moguće je prikupiti 1,5 milijardi kuna, a u trećoj godini uz još dodatnu kunu 1,84 milijardi kuna.'

Punjenje Zdravog fonda ovisilo bi o količini prodanih kutija cigareta na tržištu, a HZZO bi taj novac mogao koristiti za direktnu zdravstvenu zaštitu, rekao je direktor UPUZ-a dr. Dražen Jurković

'HZZO je izračunao da zbog posljedica pušenja na godinu gubi gotovo desetinu svojeg proračuna. Inicijativom Udruge poslodavaca u zdravstvu želimo dio novca vratiti HZZO-u. Zdravi fond mora biti izdvojen iz Ministarstva financija budući da država ionako ne izvršava svoje obveze, tj. prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, država treba HZZO-u uplaćivati oko četiri milijarde kuna na ime zaštićenih skupina i ostalih zakonskih obaveza na godišnjoj razini, a uplaćuje oko 2,4 milijarde kuna. To je svake godine oko milijardu i pol kuna manje, odnosno više nego što je manjak koji stvara zdravstveni sustav', poručio je Jurković.

'Svaki treći građanin Hrvatske puši'

Smanjenje broja pušača direktno i proporcionalno povezano je s povećanjem poreza i posljedičnim poskupljenjem cigareta te stručnjaci procjenjuju da svako poskupljenje cigareta od 10 posto dovodi do smanjenja broja popušenih cigareta za 2,5 do pet posto, pa tu inicijativu podupire i Koalicija udruga u zdravstvu koja okuplja 84 udruge pacijenata.

'Svaki treći građanin Hrvatske puši, objavilo je početkom godine Ministarstvo zdravstva. Procjenjuje se da oko polovice pušača želi prestati s tom navikom, a unatoč poskupljenjima cigareta u proteklih pet godina, broj pušača ne smanjuje se. Zato je potrebno barem dio novca preusmjeriti te unaprijediti preventivne aktivnosti i programe ranog otkrivanja zloćudnih bolesti, ali i na njihovo pravodobno i adekvatno liječenje jer poznato je da je pušenje glavni rizik za nastanak raka pluća', rekao je predsjednik KUZ-a Ivica Belina.

Koalicija udruga u zdravstvu, osim cigareta, predlaže i poskupljenje drugih štetnih proizvoda, kao što su slatkiši, slatka pića, alkoholna pića i hrane koja sadrži zasićene masne kiseline, primjerice grickalice, jer bi se na taj način smanjila njihova dostupnost. Prema podacima koje su iznijeli na konferenciji za novinare, u Hrvatskoj se na godinu popije 12,8 litara čistog alkohola po stanovniku, a 64 posto muškaraca i 54 posto žena u RH imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a 22,3 posto građana je pretilo.

Nedavno objavljeno istraživanje OECD-a o zdravlju u Europi pokazalo je zabrinjavajuće podatke o broju Hrvata koji umiru od karcinoma s obzirom na europski prosjek. Naime, na godinu više od milijun i 300 tisuća stanovnika Europske unije umre od raka, a najviše stope smrtnosti upravo su u Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Danskoj, gdje od raka umre najmanje 10 posto više ljudi od europskog prosjeka. Glavni čimbenici rizika koji su specifično vezani za pojedine karcinome su pušenje, loša prehrana, manjak vitamina i minerala, konzumacija alkohola, manjak tjelesne aktivnosti, sunčanje, pretilost i infekcije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj svaki dan 38 građana umre od zloćudnih bolesti, broj alkoholičara je između 200.000 i 240.000, od kojih se samo oko tri posto liječi. Smrtnost u Hrvatskoj koja je povezana s bolestima srca i krvožilnog sustava iznosi 48,3 posto, 11 je posto djece s prekomjernom tjelesnom težinom, a 5,2 posto pretile djece.