ZAGREB - Pusić se ovoga tjedna susrela s predstavnicima budućeg švedskog predsjedništva, s ministrom vanjskih poslova Carlom Bildtom i ministricom za europske poslove Ceciliom Mallstroem, te povjerenikom za proširenjem Ollijem Rehnom, s kojima je razgovarala o blokadi hrvatskih pregovora i prioritetima švedskog predsjedanja.

'Proširenje Europske unije jedna je od ključnih točaka švedskog predsjedništva', kazala je Pusić na konferenciji za novinare.

'Švedsko predsjedništvo apsolutno smatra da je nužna deblokada hrvatskih pregovora o pristupanju EU-u', istaknula je.

Komentirajući slovenski zahtjev da se izmijeni prijedlog povjerenika Rehna za deblokadu hrvatskih pregovora, Pusić je kazala da su predloženi amandmani za Hrvatsku neprihvatljivi.

'Predložene promjene neprihvatljive su nam u jednoj ključnoj točki, jer već govore o rješenju' koje bi trebala utvrditi arbitraža, pojasnila je.

Drugi model za rješenje problema, po njezinim je riječima, razdvajanje pitanja granice od pregovora.

'Moguće je pronaći pravnu formu po kojoj bi Hrvatska izuzela iz procesa pregovora dokumente koji na bilo koji način prejudiciraju granicu', kazala je, objasnivši da nisu sporna pregovaračka stajališta nego prateći dokumenti, poput karata i katastra.

'Hrvatska istodobno treba tražiti jamstvo Europske komisije da će ti dokumenti ostati pravno valjani u svakom sljedećem rješavanju problema, naročito pitanja granice', dodala je.

Deblokadu hrvatskih pregovora s EU-om Pusić ne očekuje prije jeseni.

'To ovisi o političkoj volji u EU, a nje trenutačno nema dovoljno, jer je Unija usredotočena na izbor članova nove Europske komisije i novoga predsjednika Europskog parlamenta, te na ratifikaciju Lisabonskog ugovora', objasnila je. 'Promjene što se tiče blokade nije realno očekivati prije jeseni, listopada ili studenoga', kazala je.

Govoreći o ostalim prioritetima švedskog predsjedništva EU-a Pusić je među ostalim navela poticanje istraživanja i razvoja u EU, borbu protiv klimatskih promjena i strategiju gospodarskoga oporavka, novu Lisabonsku strategiju, te program suradnje na Baltiku.

S tim u vezi istaknula je da je švedskom predsjedništvu predložila da po modelu te baltičke strategije pokuša razviti i strategiju za suradnju na Jadranskom moru.

Švedsko predsjedništvo također očekuje da će Island tijekom njihova mandata predati zahtjev za članstvo u EU-u, te priprema summite sa SAD-om, Rusijom, Kinom i Brazilom.