Helikopterima Hrvatske vojske prošle je godine prevezeno 490 pacijenata, a 2010. godine oko 150 više. Iako najveći broj pacijenata kojima je potreban takav hitni prijevoz dolazi s otoka te ih se prebacuje u Split, helidrom KB Dubrava odredišna je točka 150 do 200 letova godišnje.

Jedini helidrom za medicinske svrhe u Zagrebu daleko je od adekvatnog, slijetanja se izvode uz veliki rizik. Rasvjete nema, stoga su omogućena samo dnevna slijetanja. Ravnatelj KB Dubrava, prof. Milan Kujundžić, kaže da se godinama govori o obnovi helidroma, no da je trošak od 800 tisuća eura, koliko bi trebalo da se dovede u ispravno stanje, za sve nadležne institucije očito previše.

'Valjda su imali važnijih stvari od toga, kontaktirali smo i Ministarstvo zdravlja i MORH, bilo je nekoliko sastanaka, pripremljena je projektna dokumentacija', kaže Kujundžić. Čak je i SFOR bio zainteresiran za sanaciju helidroma zbor prijevoz svojih vojnika iz BiH i Kosova.

Zgrade oko helidroma

Antun Poleto, voditelj tehničke službe u KB Dubrava, kaže da 's tim heliodromom ratuju' već godinama. Uz rasvjetu koje nema, helidrom je na neadekvatnoj lokaciji. Naime, kada je KB Dubrava građena, okolnih zgrada još nije bilo. Trenutna pozicija helidroma na sjevernoj strani bolnice vrlo je rizična zbog blizine okolnih zgrada. Helidrom bi stoga trebalo premjestiti na južnu stranu. Poleto kaže da bi novi helidrom na toj lokaciji koštao gotovo koliko i sanacija sadašnjeg koji ne zadovoljava međunarodne propise i standarde.

No za promjenu lokacije potreban je dugotrajan proces dobivanja potrebne dokumentacije, tako da, dok do toga ne dođe, kaže Poleto, treba osposobiti stari. Osim ovog neispravnog helidroma, Zagreb je imao i onaj u istoimenom Kliničkom bolničkom centru, poznatijem kao Rebro. No, kada se Rebro nadograđivalo i moderniziralo, na mjestu helidroma nastalo je parkiralište.

Hitna pomoć bez helidroma

Dobra je prilika propuštena i prije nekoliko godina kada je Zagreb dobio najsuvremeniju zgradu Hitne medicinske pomoći. Projektanti su za 'svemirsku' zgradu pobrali niz nagrada, no ona ipak ima jedan nedostatak – nema helidrom. Gradnja nove zgrade bila je idealna prilika za izgradnju helidroma, no tada je ravnateljica zagrebačke Hitne pomoći Slobodanka Keleuva rekla da za to nema potrebe jer helidrom postoji u KB Dubrava.

Danas nam kaže sljedeće: 'Helikopterska medicinska služba sigurno ima svoje mjesto u pružanju hitne medicine na području RH i vjerujemo da će u dogledno vrijeme Ministarstvo zdravlja analizirati i napraviti ozbiljni projekt gdje su potrebne lokacije za helidrome.'

Dodaje da je stručno vijeće Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba razgovaralo o helikopterskoj medicinskoj službi, no da se u cijelu priču moraju uključiti druga ministarstva. Prijevoz pacijenata s helidroma u Dubravi do ostalih bolnica zasad se, kaže Keleuva, odvija profesionalno i stručno.

Zlatni sat je presudan za pacijenta

No, prijevoz od KB Dubrava do ostalih bolnica traje, a za najteže pacijente, kakvi se obično helikopterima i prevoze, svaka je minuta bitna. 'Unesrećenima treba pružiti bolničku skrb u roku od jednog sata, što se zove golden hour – zlatni sat U uvjetima kada nemamo helikopterske službe ne možemo biti sigurni da ćemo u svakom pojedinačnom slučaju poštovati to pravilo. Trenutno se koriste vojni helikopteri Mi8, no oni po svojoj funkcionalnosti i opremljenosti nisu adekvatni za medicinski prijevoz, već su namijenjeni prijevozu trupa', rekao nam je Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba.

Dodaje da je Zagrebu nužno potrebna helikopterska služba za hitnu medicinsku pomoć jer je imaju i europski gradovi s manjim dohotkom po stanovniku. Kalinićev ured, naime, pruža stručnu podršku i radi na dobivanju potrebne dokumentacije za rad helidroma u KB Dubrava za nadležnu državnu agenciju. Pojašnjava da se spomenuti helidrom koristi samo u nuždi i da bi helidrome trebao imati i zagrebački Zavod za hitnu medicinu, kao i KBC Zagreb, najveća medicinska ustanova u državi.