Budući da je predloženi predmet nastao kao 'alternativa' vjeronauku, odabir njegova naziva navodi na pomisao da su predlagatelji njime htjeli poručiti da će se u njemu učiti 'kritički misliti' za razliku od vjeronauka u kojem valjda nema kritičkog mišljenja te da žele isticanjem te navodne razlike dio djece odvratiti od vjeronauka i pridobiti za novi predmet, smatraju u GROZD-u, piše Novi list.

Vjeruju da rakva ideja i nije nerealna s obzirom na to da se zna da određenim skupinama u društvu smeta vjeronauk u školama i da na razne načine pokušavaju svoju lijevo-liberalnu agendu uvesti u škole, što im jasno nalaže i Istanbulska konvencija.

Navode kako se nešto slično dogodilo s Etikom u srednjoj školi, gdje je 'nacrt predmeta u javnoj raspravi načelno bio neodređen, odnosno moralno-etički općeprihvatljiv, no u naknadno izdanim udžbenicima otvoreno se promovira rodna ideologija i LGBT pokret, te se potpuno neznanstveno diskreditira vjera kao suprotnost zdravom razumu'.

Kao dodatni argument protiv novog predmeta navode i činjenicu da vjeroučitelja nema među potencijalnim nastavnicima koji bi predavali Kritičko mišljenje, što je po njima 'očiti pokazatelj da se od predavača očekuje da djeci nameću svjetonazorski okvir koji nije spojiv s kršćanskim vrijednostima'.

To dodatno potvrđuje da je uvođenje ovog predmeta manipulativno i ideološki motivirano, poručuju iz GROZD-a.

Javna rasprava o novom školskom predmetu, koji bi po najavi ministra obrazovanja Radovana Fuchsa od školske godine 2023/2024. trebao biti dobar izbor za djecu koja ne pohađaju konfesionalni vjeronauk, prikupila je nešto više od stotinu komentara te se može reći da je interes za ovu temu podbacio u odnosu na očekivanja.

'Nije bila ideja da napravimo pandan vjeronauku, nego još jedan predmet koji će biti ponuđen djeci koja ne upisuju vjeronauk', rekao je u srpnju, predstavljajući novi predmet, ministar Fuchs.