Rumunjski obrambeno-sigurnosni portal Monitorul Apărării şi Securităţii objavio je prošlog tjedna kako je tamošnja pričuva obučavana taktikom starom više od pola stoljeća te da je tijekom vojne vježbe koristila zastarjelo oružje iz doba Varšavskog pakta.

Portal ističe kako internetom kruže dvije vrste videosnimaka i fotografija mobilizacijskih vježbi koje je organiziralo rumunjsko Ministarstvo nacionalne obrane. Službene snimke pokazuju besprijekornu organizaciju vježbe, dok se na onima neslužbenima, objavljenim na društvenim mrežama, može vidjeti da su pričuvnici ogorčenim uvjetima i lošom organizacijom.

Prema snimkama Ministarstva, pričuvnici su se pojavili u sjedištu jedne od vojnih postrojbi, registrirali se i potom otišli na poligon. Istodobno, rumunjski portal je objavio da su se pričuvnici žalili kako su bili primorani satima čekati na poligonu bez vode i hrane, a za to vrijeme nije im bilo dopušteno koristiti zahod.

Ono što je posebno iznenadilo rumunjske vojne analitičare jest oprema koja je korištena tijekom vojne obuke, a koja se nimalo ne razlikuje od one kakva se koristila prije više od 50 godina. Primjerice, pričuvnici su vježbali gađanje iz puškostrojnice koja datira iz 1963. godine, a korišteni su i bacači granata AG-7 iz 1961. godine. Također, dio pričuvnog sastava pucao je iz snajperske puške iz 1974. godine.

Portal je ironično primijetio kako pojedini pričuvnici možda dobro poznaju obuku iz davnih vremena, ali i da je tijekom vježbe korišteno oružje koje je bilo poznatije njihovim očevima pa i djedovima. Pritom dodaje kako pričuvnici uopće nisu poučeni kako se braniti od topničke paljbe i kako se suprotstaviti neprijateljskim bespilotnim letjelicama kakve se aktivno koriste u rusko-ukrajinskom ratu, a posebno ističe da posljednjih godina rumunjska vojska uopće nije koristila pričuvu tijekom vježbi.

Obnova vojske za 14 milijardi eura

Ovaj nemar ne bi posebno odjeknuo u rumunjskoj javnosti da službeni Bukurešt ne namjerava u idućem razdoblju potrošiti 14 milijardi eura za modernizaciju oružanih snaga zemlje. Prema objavljenim podacima, samo ove godine Rumunjska će potpisati ugovore u nabavu u vrijednosti većoj od tri milijarde dolara.

Valja napomenuti da je takav financijski paket za naoružavanje modernim sustavima rekordan za Rumunjsku. Među oružjem koje će Rumunjska kupiti do kraja ove godine bit će najmoderniji američki višenamjenski lovci F-35A, njih ukupno 48, a trošak nabave u dvije faze procjenjuje se na 14 milijardi dolara.

Dodatno, bit će potpisani ugovori za nabavu prijenosnih protuzračnih obrambenih sustava Mistral u vrijednosti od 662 milijuna eura. Između ostalog, bit će kupljeno i relevantno oružje za buduće lovce, uključujući rakete zrak-zrak kratkog dometa AIM-9X Sidewinder po cijeni od 90 milijuna dolara, projektile zrak-zrak izvan vizualnog dometa AIM-120 koji će stajati 150 milijuna dolara te precizne bombe GBU-39/B koje će rumunjske porezne obveznike koštati 60 milijuna dolara.

Zasebno će se kupiti i laserski navođene bombe za britanske dronove Watchkeeper XR, lebdeće streljivo Switchblade 300/600, protutenkovski raketni sustavi Javelin te balističke rakete ATACMS za ranije nabavljene sustave M142 HIMARS. Prethodno su nabavljeni i protuzračni sustavi MIM-104 i oklopna vozila Piranha, a također će biti potpisani ugovori za kupnju topničkog streljiva i modernizaciju raketnih brodova. Ranije je precizirano da Rumunjska planira kupiti dva patrolna broda po cijeni od 300 milijuna eura.

Reorganizator obrane za slučaj turskog napuštanja NATO-a

Iako vojska vidi zastarjelu opremu iz sovjetske ere kao veliko ograničenje i namjerava kupiti modernu borbenu opremu u okviru projekta Armata, rumunjski pričuvnici i nadalje koriste lokalnu inačicu 'kalašnjikova' tipa PM md 63/65/90, s time da brojke u nazivu označavaju godinu porijekla.

Standardna jurišna puška u većini rumunjskih postrojbi je i nadalje također lokalna inačica 'kalašnjikova' PA md 86, a koja datira iz sredine 80-ih godina prošlog stoljeća. Korištenje zastarjele oprema čini se neshvatljivim s obzirom na neposrednu opasnost koja prijeti iz obližnje Rusije, osobito stoga što je Rumunjska ključna zemlja tzv. istočnog krila Sjevernoatlantskog saveza.

Uz to, igra i značajnu ulogu unutar vojnog saveza na jugoistoku Europe, točnije u području Crnog mora, budući da NATO na nju ozbiljno računa u reorganizaciji obrane u slučaju eventualnog izlaska Turske iz vojnog saveza. Nije na odmet reći i da je upravo u Bukureštu smješteno i sjedište CIA-e za jugoistočnu Europu, kao i NATO-vo središte za prikupljanje vojnih informacija, kao i regionalno NATO-vo zapovjedništvo pod kojim su tri suvremene vojne baze i strateški proturaketni štit.

Riječ je o sustavu Aegis Ashore u Deveseluu blizu granice s Bugarskom, koji poboljšava sposobnosti odvraćanja saveza od raketnih prijetnji s istoka. Posljednjih godina u Rumunjskoj je stacionirano između 8000 do 10.000 međunarodnih NATO vojnika s teškom opremom i najmanje 150 aviona svih vrsta, uključujući i stealth tipove.

Premda je strateški položaj, vojni kapaciteti i predanosti ciljevima NATO-a čine važnim saveznikom unutar organizacije, Rumunjska će očito morati dodatno poraditi na opremanju pričuve koja broji do 55.000 pripadnika. Moderno opremanje pričuve posebno je značajno jer Rumunjska već neko vrijeme smanjuje broj djelatnog osoblja, a valja imati na umu da bi pričuvni sastav mogao odigrati i veliku obrambenu ulogu s obzirom na blizinu ratom zahvaćene Ukrajine i posebno susjedne Moldavije koja je sve više pod ruskim utjecajem.