Europska unija i Rusija u utorak su razmijenile kritike zbog posljednjeg kruga sankcija nametnutih zbog stanja u Ukrajini gdje se nastavlja pobuna separatista, javljaju svjetske novinske agencije
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je EU sankcijama pokazao da se pokorava SAD-u te da ne razumije ukrajinsku politiku.
'Umjesto da prisile kliku u Kijevu na pregovore, naše partnere Washington vodi na povodcu', navodi se u priopćenju.
Ministarstvo ističe da su sankcije 'poziv lokalnim neonacistima da stvore anarhiju' u Ukrajini te da neće ublažiti napetosti u zemlji. 'Zar se ne sramite?', pitaju Rusi u priopćenju.
EU je ranije objavio popis devet ruskih čelnika i šest čelnika proruskih separatista u Ukrajini kojima će biti zamrznuta imovina i zabranjeno putovanje u EU. Sada ih je ukupno 48. Neki od novoupisanih na europsku već su se našli na američkoj crnoj listi objavljenoj u ponedjeljak.
Među njima su zamjenik premijera Dmitrij Nikolajevič Kozak, zamjenica predsjednika Dume Ljudmila Ivanovna Švecova, načelnik glavnog stožera Valerij Vasiljevič Gerasimov te vođe ukrajinskih separatista Andrej Purgin i Denis Pušlin
SAD je u ponedjeljak uveo sankcije za sedam Rusa i 17 tvrtki povezanih s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. SAD je bio agresivniji u sankcijama od EU-a, koji je ovisan o ruskim energentima i ima bliske trgovinske veze s Rusijom. Direktor naftne kompanije Rosnefta Igor Šečin, primjerice, nije se našao na europskom popisu.
Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko izjavila je da Moskva radi na odgovoru na nove sankcije. 'Nakon drugog vala sankcija vlada razvija mjere koje će slijediti kao odgovor, s tim da će prvo procijeniti moguću štetu za naše gospodarstvo', rekla je Matvijenko. 'Takvi neprijateljski napadi... ne mogu biti ostavljeni bez odgovora', istaknula je.
U međuvremenu je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao da će američka ograničenja na izvoz visoke tehnologije u Rusiju u sklopu posljednjeg kruga sankcija biti udarac ruskim tvrtkama tog sektora.
Bijela kuća je priopćila u ponedjeljak da će SAD uskratiti izvozne dozvole za predmete visoke tehnologije koji bi mogli pridonijeti ruskim vojnim sposobnostima kao i da će povući postojeće dozvole.
'Ozbiljnost tih mjera je apsolutno očita', rekao je Rjabkov u intervjuu za internetski portal Gazeta.ru. On je odbacio optužbe Zapada i Kijeva da Rusija planira pripojiti jugoistočne ukrajinske regije kao što je učinila s Krimom. Po njegovim riječima, Moskva 'uopće ne naginje tome da ponovi takozvani krimski scenarij u jugoistočnoj Ukrajini'.
Sankcije su Rusiji uveli i Japan i Kanada. Ottawa je u ponedjeljak uvela sankcije protiv još devetero ljudi i dvije manje ruske banke. Meta sankcija su banka ExpoBank, koja je prošle godine bila 103. ruska banka po veličini, te RosEnergoBank, koja je 2012. imala imovinu vrijednu milijardu dolara. Tokio je uveo zabranu izdavanja viza za 23 osoba, čija imena i nacionalnost nisu objavljeni.
Moskva je posebno razočarana japanskim potezom. 'Na odluku Tokija... gledamo s razočarenjem i ona neće proći bez odgovora', rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksander Lukaševič
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton izjavila je da je zabrinuta zbog pogoršanja sigurnosne situacije i 'spirale nasilja i zastrašivanja' u istočnoj Ukrajini, a povjerenik za proširenje Štefan Fuele najavio je novu financijsku pomoć EU-a Ukrajini u iznosu od 365 milijuna eura.
'S današnjim paketom pomoći ohrabrujemo i pružamo potporu ukrajinskim vlastima da nastave s reformama...', rekao je Fuele dodajući da će većina financijske pomoći biti potrošena za rješavanje kratkoročnih ekonomskih problema i pripremanje dubokih reformi.
Ashton je zatražila hitno oslobađanje otetih promatrača OESS-a i pozvala je Rusiju da poduzme 'novu konkretnu akciju u znak potpore sporazumu iz Ženeve' dogovorenom 17. travnja u svrhu smirivanja situacije.
Ekstremisti u gradu Slovjansku drže desetke taoca, uključujući sedam vojnih promatrača OESS-a koje su zatočili u petak.
U međuvremenu je gradonačelnik Harkiva Genadij Kernes, na kojega je pokušan atentat u ponedjeljak, prebačen u Izrael na daljnje liječenje. Kernesa su nastrijelili u leđa nepoznaati napadači.
EU i SAD optužuju Rusiju za poticanje separatističkih nemira u Ukrajini nakon pada vlade predsjednika Viktora Janukoviča
Zapadne vlade i Ukrajina također traže da Rusija povuče desetke tisuća vojnika nagomilanih uzduž granice s Ukrajinom. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je svom američkom kolegi Chucku Hagelu u telefonskom razgovoru u ponedjeljak kasno navečer da nema ruskih vojnika u Ukrajini. Ruske snage su se vratile u svoje stalne baze 'nakon što su ukrajinske vlasti rekle da neće koristiti vojnike protiv nenaoružanih civila', rekao je Šojgu.
NATO je, pak, priopćio u utorak da nema informacija koje bi ukazivale na povlačenje ruskih vojnika s ukrajinske granice. 'Nastavljamo pozivati Rusiju da se pridržava ženevskog sporazuma i povuče sve svoje vojnike koji su uzduž ukrajinske granice kako bi se kriza rješavala diplomacijom i dijalogom', rekao je jedan dužnosnik NATO-a.