Od invazije u veljači 2022. Rusija je ispalila 'više od 5000 projektila i dronova samoubojica protiv Ukrajine te gotovo sve poznate vrste konvencionalnih projektila koje ima u arsenalu', navodi se u izvješću koje je u svibnju objavio Ian Williams, zamjenik direktora Projekta raketne obrane u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), prenosi Business Insider.

Kako bi održala pritisak, Rusija je posegnula duboko u svoj arsenal te raznim kanalima tražila dijelove koji joj nedostaju i za pomoć u opskrbi obratila se drugim izoliranim zemljama. Unatoč problemima, udari projektilima ostaju jedna od primarnih taktika Rusije i malo je vjerojatno da će ih uskoro ponestati. Većina projektila koje je bacila na Ukrajinu ispaljena je iz zrakoplova - uglavnom bombardera Tu-95, Tu-22M i Tu-160 te lovaca bombardera Su-24 i Su-35.

Projektili koji se lansiraju iz zraka 'najveći su i najraznovrsniji dio ruskih raketa koje se koriste u Ukrajini'. Prema izvješću CSIS-a, od više od 2700 njih lansiranih iz zraka, a koje je Rusija ispalila u prvih pet mjeseci rata, oko polovice je došlo iz zrakoplova izvan ukrajinskog zračnog prostora. Najčešće su Rusi za lansiranje iz zrakoplova koristili krstareće rakete dugog dometa Kh-101 i Kh-555. Često ih ispaljuju iz ruskog zračnog prostora - ponekad čak iz Kaspijskog mora - te iznad Bjelorusije i Crnog mora. Više od 600 lansirano ih je od početka rata, navodi se u izvješću.

Kh-101 ima domet između 2400 i 2700 kilometara, bojnu glavu od 450 kilograma i koristi satelitsku navigaciju za postizanje cilja. Rusija tvrdi da Kh-101 ima nevidljive karakteristike iako je Ukrajina izvijestila da je oborila nekoliko projektila te vrste. Kh-555 je konvencionalna verzija Kh-55, a predstavljena je 1984. i može nositi nuklearnu bojevu glavu od 200 do 250 kilotona.

Najzanimljivije i najmodernije zračno streljivo koje je Rusija do sada koristila je Kh-47 Kinžal, prvo hipersonično oružje upotrijebljeno u borbi. Rusija kaže da Kinžal, modificirani balistički projektil, ima najveću brzinu od oko 12.250 km/h i domet između 1400 i 1900 kilometara te da može nositi bojevu glavu tešku više od 450 kilograma. Ruski dužnosnici ranije su tvrdili da je Kinžal neranjiv na modernu protuzračnu obranu, ali Ukrajina ih je navodno oborila čak sedam koristeći baterije za protuzračnu obranu Patriot američke proizvodnje. Ostale rakete zrak-zemlja koje koristi Rusija uključuju Kh-25, Kh-29, Kh-31, Kh-58 i Kh-59. Kh-22, protubrodski projektili koje se lansira iz zraka, a prvenstveno su namijenjeni uništavanju američkih nosača zrakoplova, također su korišteni protiv ukrajinskih kopnenih ciljeva.

Rusija je upotrijebila niz raketa koje se lansiraju sa zemlje, uključujući moderne balističke rakete kratkog dometa 9M728 i 9M723 Iskander te starije taktičke balističke rakete Točka-U, a koje bi Iskanderi trebali zamijeniti. Ukrajinski podaci objavljeni u siječnju pokazuju da je Rusija lansirala gotovo 750 Iskandera, a više od 60 raketa Točka-U ispaljeno je između veljače i srpnja 2022.

Ruske baterije za obalnu obranu Bastion-P lansiraju nadzvučne protubrodske krstareće rakete P-800 Oniks na ukrajinske kopnene mete od ožujka 2022. P-800 imaju aktivne radarske tražilice i namijenjene su za gađanje teško branjenih ratnih brodova, a njihova je uporaba dovela do spekulacije da Rusiji ponestaje precizno navođenog streljiva.

Rusi su također ispalili rakete presretače iz baterija protuzračne obrane S-300 i S-400 na ciljeve u Ukrajini. Presretači su loša zamjena za precizno navođeno streljivo jer imaju manje bojeve glave i koriste poluaktivno radarsko navođenje za terminalno navođenje, što ih čini manje preciznima za udare s tla.

Ukrajina je objavila da je više od tisuću presretača S-300 ispaljeno protiv kopnenih ciljeva. Izvješće CSIS-a procjenjuje da Rusija ima 500 lansera S-300 i 8000 presretača, što ih čini ekonomičnim načinom za održavanje stalnog pritiska na ukrajinsku protuzračnu obranu, bez obzira na to što ih nedostatak preciznosti čini neselektivnim oružjem.

Ruski ratni brodovi i podmornice u Crnom i Kaspijskom moru također su ispaljivali krstareće rakete 3M-14 Kalibr na ukrajinske ciljeve. Gotovo 600 ih je lansirano tijekom 2022. godine. S dometom do 2500 kilometara i visokoeksplozivnom bojevom glavom teškom gotovo 450 kilograma, Kalibr je općenito cijenjen projektil te se uspoređuje s američkim krstarećim projektilom Tomahawk.

Rusija je također koristila Šahid-136 iranske proizvodnje, za koji se vjeruje da ima domet od oko 950 kilometara i nosi bojevu glavu od 30 do 50 kilograma, te ZALA Lancet ruske proizvodnje, procijenjenog dometa od oko 40 kilometara, a nosi bojevu glavu od 1,5 do pet kilograma i lansira se s tla.

Šahid košta od 20.000 do 50.000 dolara, a Lancet oko 35.000 dolara, što ih čini jeftinom alternativom. Pritom je Šahid-136 naširoko korišten protiv ukrajinske infrastrukture, a Lancet protiv ciljeva na bojnom polju.

Budući da lete nisko i relativno sporo, poput projektila koji se ispaljuju s ramena i protuzračnih baterija Gepard, ukrajinska protuzračna obrana niže razine uspjela ih je presresti u velikom broju, što im je omogućilo da usmjere svoju protuzračnu obranu više razine na sofisticiranije prijetnje.

Ruska raketna kampanja dala je svijetu uvid u to ne samo kako koristi to oružje, već i kako ga izrađuje. Ta su otkrića prouzročila ono što je jedan stručnjak za kontrolu naoružanja nazvao 'štetom za ugled' ruskog raketnog programa.

Ruska rasipnička uporaba projektila i stroge zapadne sankcije također su doveli do nagađanja o njihovim ograničenim zalihama, ali taj arsenal vjerojatno nikada neće biti iscrpljen, napisao je Williams u zasebnom komentaru u lipnju.

Dok je Rusija vjerojatno 'brzo potrošila' projektile dugog dometa koje je namijenila za rat, djelovala je da bi osigurala stalnu opskrbu njima, uključujući preraspodjelu s drugih lokacija te prenamjenu i preusmjeravanje zadaća protuzračnih i protubrodskih raketa, napisao je Williams.

'Kontinuirana ruska udarna kampanja 2023. pokazala je jednu stvar sasvim jasnom: nerealno je očekivati da će Rusiji ikada ponestati projektila', napisao je Williams, dodajući: 'Unatoč sankcijama i kontroli izvoza, čini se vjerojatnim da će Rusija biti u stanju proizvesti ili na neki drugi način steći kapacitet dugometnih napada, neophodan za nanošenje značajne štete narodu, gospodarstvu i vojsci Ukrajine.'

Kako rat odmiče, Šahid-136 čini sve veći udio u projektilima dugog dometa koje ispaljuju Rusi, što im daje mogućnost da rezerviraju one sofisticiranije za važnije ciljeve.

Osim toga, Rusija je pronašla načine za proizvodnju projektila unatoč sankcijama i kontroli izvoza. Američki dužnosnici objavili su da ruski proizvođači povlače elektroničke komponente potrebne za vojnu opremu i iz civilnih proizvoda, poput perilica posuđa. Također nastavljaju nabavljati dijelove za druga oružja proizvedena na Zapadu, uključujući naširoko korišteni dron Orlan-10.

Williams je naveo procjene ukrajinske obavještajne službe iz svibnja, prema kojima je Rusija proizvodila oko 60 krstarećih projektila, pet balističkih projektila Iskander i dva Kinžala mjesečno.

Sposobnost Rusije da nastavi s kupnjom te izgradnjom projektila i bespilotnih letjelica znači da Ukrajina 'mora održavati čvrstu protuzračnu i raketnu obranu' i za to joj je potrebna 'stalna potpora' SAD-a i drugih zemalja, napisao je Williams u lipnju.

To će zahtijevati proširenje obrambenih industrijskih kapaciteta i uspostavu novih opskrbnih lanaca, što je proces kojem zapadni dužnosnici pristupaju s novom hitnošću, ali koji će potrajati. Srećom, napisao je Williams, to će pomoći SAD-u da zadrži svoju potporu Ukrajini te 'ostaviti Sjedinjene Države i njihove saveznike u jačoj poziciji za odvraćanje i savladavanje budućih prijetnji'.