Tjednima brojni dužnosnici zapadnih država najavljuju da postoji neposredna opasnost od napada Rusije na Ukrajinu nakon što je ta zemlja nagomilala više od 100 tisuća vojnika uz ukrajinsku granicu.

Prema obavještajnim podacima, čak je objavljen i datum napada koji se trebao zbiti u srijedu 16. veljače. Međutim napad se nije dogodio. Štoviše, ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je u društvu njemačkog kancelara Olafa Scholza objavio da djelomično povlači trupe s terena. Rusko ministarstvo obrane službeno je objavilo u utorak da se dio snaga iz ruskih vojnih oblasti u susjedstvu Ukrajine vraća nakon završetka vježbi u svoje baze te su kao dokaz objavili video u kojem se prikazuje kako snage navodno napuštaju Krim.

Kremlj je potom, kao dio propagandnog rata, proglasio pobjedu nad Zapadom bez ispaljenog metka jer se, eto, invazija koju su najavljivali neće dogoditi.

Priliku je iskoristio i niz ruskih visokih dužnosnika da se naruga zapadnim izvorima zbog objave termina napada. Za to vrijeme ruska Duma (parlament) je usvojila rezoluciju kojom poziva predsjednika Putina da prizna nezavisnost ukrajinskih odmetnutih područja Donbasa i Luganska.

Iako je Kremlj objavio navodne snimke povlačenja trupa s područja uz granicu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg negirao je da se ruska vojska zaista povlači i da na terenu postoje znakovi deeskalacije. Iz NATO-a su objavili da se ne radi o obavještajnim podacima, već o satelitskim snimkama iz kojih se jasno vidi da su neke ruske trupe u pokretu, ali ne i da se povlače u vojarne u kojima su inače stacionirane. Satelitske snimke pokazuju da je Rusija premjestila dio svoje vojne opreme koja je bila raspoređena u blizini Ukrajine, ali je pristigla druga oprema i Moskva još uvijek ima puno vojnika i opreme blizu svog bivšeg sovjetskog susjeda, objavila je u četvrtak privatna američka tvrtka Maxar Technologies, koja tjednima prati gomilanje ruskih snaga.

Tvrdnje da se Rusija povlači odbacila je i Bijela kuća. Administracija predsjednika Joea Bidena potvrdila je da je 'Rusija povećala prisutnost vojnika duž granice s Ukrajinom za sedam tisuća', od kojih su mnogi stigli u srijedu. Biden je u utorak pak rekao kako Sjedinjene Države procjenjuju da je Ukrajinu okružilo 150.000 vojnika, što je povećanje u odnosu na ranije procjene koje su govorile o 100.000 vojnika.

Istovremeno do zapadnih obavještajnih službi nastavljaju pristizati informacije da Rusija nije odustala od nekog oblika vojne operacije u Ukrajini. Direktor estonske protuobavještajne službe u srijedu je izjavio da će Rusija vjerojatno izvesti 'ograničen' vojni napad na tu zemlju.

Napad će uključivati raketiranje i okupaciju 'ključnog terena' u Ukrajini, rekao je Mikk Marran.

'Naša je procjena da će izbjegavati gradove s velikim brojem stanovnika jer je potrebno puno vojnika da kontroliraju ta područja', rekao je Marran na brifingu za novinare u povodu predstavljanja godišnjeg izvješća njegove agencije.

Druga mogućnost mogle bi biti intenzivne borbe iz dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine. Takva eskalacija 'jako je vjerojatna' i na taj će način 'Rusija vjerojatno moći uvjerljivo poricati (svoju upletenost) i izbjeći sankcije', rekao je Marran.

Situacija na tragu Marranovih riječi počela se razvijati u četvrtak nakon što su proruski pobunjenici iz okupiranih ukrajinskih područja Donjecka i Luganska optužili ukrajinsku vladu za četiri napada teškim naoružanjem u posljednja 24 sata. Ukrajinska strana demantirala je navode i optužila separatiste da su granatirali vladine položaje i pogodili vrtić u kojem su u tom trenutku boravila djeca.

Rusija je više puta istaknula da će biti primorana reagirati ako ukrajinska strana napadne pobunjenike.

Također, Rusija od četvrtka održava vojne vježbe s Bjelorusijom u toj bivšoj sovjetskoj republici, kao i pomorske vježbe u Crnom moru. Rusija je također s golemom vojnom silom ušla u Bjelorusiju te neki stručnjaci postavljaju pitanje hoće li se ikada potpuno povući jer dok je svijet pazio na Ukrajinu, Putin je nesmetano uzeo Bjelorusiju.

Zašto je uopće došlo do eskalacije? Vladimir Putin zabrinut je za sigurnost ruskih granica i zbog širenja NATO-a na istok. Zbog toga zahtijeva prekid NATO-ove politike širenja, jamstvo da se ofenzivno oružje neće razmještati u blizini ruskog teritorija i povlačenje infrastrukture Saveza na granice iz 1997., prije nego je organizacija primila bivše članice sovjetskog bloka. Ruski predsjednik istaknuo je da neće odustati od tih zahtjeva te da će oni biti dio 'širih' rusko-zapadnih pregovora.

Za sada Zapad, predvođen SAD-om, odbija ući u takvu vrstu pregovora koja se temelji na definiranju sfera utjecaja jer svi smatraju da je Ukrajina suverena država koja sama treba odlučivati o svojoj sudbini. Za sada odgovor Zapada na gomilanje ruskih snaga uz granicu s Ukrajinom čine upozorenja i prijetnje sankcijama, neviđenim do sada.

Rusija je prvi put napala Ukrajinu 2014. godine, kada je anektirala poluotok Krim i izazvala rat u istočnim područjima Donbasa i Luganska. Prema ruskom shvaćanju stvari, bila je riječ o odgovoru na revoluciju s trga Majdan, u kojoj je svrgnut proruski orijentiran ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič. Kremlj strahuje od tzv. obojenih revolucija, kojima se promijenila vlast u nizu bivših sovjetskih republika, i nastoji spriječiti scenarij po kojem bi se takva revolucija, uz pomoć zapadnih službi, dogodila i u Rusiji.

Neposredan povod za krizu bile su vojne vježbe Ukrajine i NATO-a. Sadašnja vlada u Kijevu pozvala je u rujnu prošle godine američke i NATO-ve snage na zajedničke vježbe i drugu vojnu suradnju kako bi pojačala obrambene sposobnosti Ukrajine usmjerene protiv daljnje ruske agresije. Cijelu prošlu godinu Moskva je držala Ukrajinu pod snažnim pritiskom stalnom vojnom prisutnošću na granicama. Krajem 2021. godine i početkom 2022. godine Rusi su razmjestili oko 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i u Bjelorusiji te je kriza došla do usijanja i trenutka u kojem se sada nalazimo.