Istraživanje pod nazivom 'Ruska vešmašina' otkriva da su, između 2010. i 2014. godine, kriminalci i korumpirani političari iz Rusije maknuli 20 milijardi dolara prljavog novca kroz kompleksno postavljen sustav desetaka off shore kompanija, banaka, lažnih fondova i lažnih vlasnika i predstavnika kapitala. Ključan moment događao bi se na sudovima u Moldaviji, odakle bi se, tako oprani milijuni, investicijama širili u Europsku uniju. Međutim, moldavski organi progona sada su se zainteresirali za sve.

'Mnogi suci i službenici mogli bi završiti u zatvoru', rekao je novinarima OCCPR-a Vasile Șarco, šef moldavskog Odjela za prevenciju pranja novca, koji se ovim složenim slučajem bavi od prosinca.

Tim OCCPR-a pod vodstvom Paula Radua rumunjskog istraživačkog novinara i jednog od najpoznatijih autora koji prate organizirani kriminal u svijetu, razgovarao je s istražiteljima, ali i sudionicima kriminalnog lanca, mahom prevarenim ljudima koji su služili kao paravan i pokriće za transakcije. Korištenjem poslovnih i sudskih registara prikupili su opsežnu dokumentaciju kojom su dokazali identitete i povezanost određenih utjecajnih osoba u tom miljeu, poput bratića ruskog predsjednika Vladimira Putina

'Ključ tog sustava bilo je sudjelovanje Moldavije, zemlje koja se nalazi između svojih nastojanja u pridruživanju Europskoj uniji i svojih povijesno bliskih veza s Rusijom. Shema je koristila Moldaviju dvojako, kao pravnu zaštitu od zakona, kroz moldavski pravosudni sustav, i kao sredstvo ubacivanja ilegalnog novca u financijski sustav Europske unije', objašnjavaju autori tog istraživanja u okviru kojega je nastalo šest reportaža u kojima se spominju i Trasta komercbanka u Latviji, u kojoj se prao novac, a i konkretni poslovi luksuzne hotelijerske kompanije Kempinski.

Budući da je objašnjenje porijekla vječni problem prljavog novca, njegovo pranje je posebno važno svim kriminalcima, jer je kriminal mahom ekonomija keša, a šverceri, dileri ili korumpirani službenici odjednom mogu posjedovati gomilu novca o kojoj ne žele razgovarati, osobito s poreznicima.

Zato je osmišljena 'ruska vešmašina' po kojoj je tipična transakcija počinjala s dvijema kompanijama smještenim najčešće u Velikoj Britaniji, ali s pravim vlasnicima prikrivenima u nekom off shore poreznom raju. Dvije kompanije potpisuju lažni ugovor u kojem jedna posuđuje drugoj veliku svotu novca, iako novac zapravo nikada ne mijenja vlasnika. Obje kompanije, naravno, u vlasništvu su iste osobe, iako je vlasništvo prikriveno lažnim predstavnicima (proxy direktori).

Jedan od poreznih rajeva je država Belize. Svote novca u svakoj transakciji obično su bile izuzetno visoke, od 100 do 800 milijuna dolara. Ugovori su, u svim slučajevima, ugovoreni tako da za dug garantira treća tvrtka smještena u Ruskoj federaciji, a gotovo uvijek vodi je građanin Moldavije. Taj Moldavac pokretao bi investicije tako da prljavi novac postupno pušta u bankarski sustav.

Sljedeći korak je na kompaniji koja je 'posudila' novac, a odbija platiti dug kompaniji koja je novac 'posudila'. Tako dug prebacuje na kompaniju u Rusiji koja za njega garantira. Tada 'kreditna' tvrtka tuži tvrtku garanta sudu u Moldaviji, gdje sudac odlučuje da dug stvarno postoji i naređuje tvrtki u Rusiji da ga plati.

Ruska kompanija potom isplaćuje novac na bankovni račun koji je otvorila 'kreditna' kompanija. U svim slučajevima novac je uplaćen u posredničku banku i to Moldindconbank, instituciju povezanu s jednim od najmoćnijih biznismena u zemlji. Konačno, novac se šalje na račun 'kreditne' banke, koji je uvijek u Trasta komercbanci u Latviji. Odnosno, u Europskoj uniji, blagoslovljen sudskom odlukom, čist i spreman za korištenje. Istraživanje OCCRP-a otkrilo je 19 ruskih banaka, od kojih su neke već bile pod istragom zbog pranja novca, a korištene su za potrebe 'ruske vešmašine'.

'Više od 20 sudaca u 15 moldavskih sudova pomagalo je u pranju novca. U više od tri godine donijeli su više od 50 sudskih odluka, potvrđujući postojanje 20 milijardi dolara duga. To je zastrašujuća svota za zemlju kao što je Moldavija čiji BDP je iznosio manje od 8,5 milijardi dolara 2013. godine. Neki od tih sudaca sada su pod istragom, a neki su u međuvremenu dali ostavke', pišu novinari OCCRP-a u uvodu teksta na web stranici projekta.

'Ruska vešmašina' pokrenuta je 22. listopada 2010. godine kada je britanska kompanija Valemont Properties Limited podnijela tužbu na sudu u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu protiv tvrtke koja je za dug garantirala drugoj kompaniji iz Velike Britanije. Dužnici su bili građanin Moldavije Andrei Abramov i dvije ruske tvrtke: OOO LaitaM i OOO Spartak.

Abramova su novinari OCCRP-a pronašli na radnom mjestu na aerodromu u Kišinjevu. Priznao je da bio povezan s ruskom kompanijom 2010. godine, nakon što je završio studij civilnog zrakoplovstva i bio u potrazi za poslom. 'Prijatelj iz Kanade povezao me s ukrajinskim građaninom čijeg se imena ne mogu sjetiti. Sreli smo se u restoranu u Kišnjevu i rekao mi da je vlasnik tvrtki u Rusiji, Ukrajini i Velikoj Britaniji', svjedoči Abramov za OCCRP.

Biznismen mu je objasnio da ima konzultantsku firmu i da želi otvoriti podružnicu u Moldaviji gdje bi Abramov bio direktor. 'To se nikada nije desilo. Radio sam za njega četiri mjeseca, a sve što sam dobio bilo je 100 dolara', ispričao je o početku jedne priče za koju do tada nije znao koliko je zapravo isplanirana i kriminalna.

Neke od banaka uključenih u ovu, jednu od do sada najvećih poznatih mreža pranja novca u istočnoj Europi, bile su povezane, tvrdi OCCRP, s rodbinom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Riječ je o Igoru Putinu, navodi OCCRP, koji je neko vrijeme zauzimao visoku poziciju u ruskoj banci RZB. Ta banka je bila glavni igrač u jednoj od većih prevara, a prebacila je oko pet milijardi dolara iz Rusije u Moldaviju, banku Moldindconbank, u periodu od 2012. do 2014. godine. Igor Putin bio je član uprave sve do 2014. godine.

Rezultati istraživanja objavljeni su na web stranicama OCCRP-a, gdje se nalaze podaci o brojnom novinarskom timu koji je mjesecima radio na ovom kompleksnom projektu da bi razbio veo tajne nad poslovima nekih od najmoćnijih ljudi u poslovnom svijetu u Europi i Rusiji. Projekt je samo dio serije istraživanja koje ta mreža novinara redovito plasira posljednjih godina. Sjedište OCCRP-a nalazi se u Sarajevu, ali urednici, novinari i suradnici dolaze iz svih zemalja Balkana, istočne Europe i Rusije, po čemu je to jedna od najuspješnijih istraživačkih mreža na svijetu, što dokazuju brojne nagrade međunarodnih organizacija koje su primili.