Hrvatska Vlada održala je jučer telefonsku sjednicu s koje je Saboru podnijela prijedlog zaključka kojim će on obvezati Vladu na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009. u Stockholmu, a koji je na snazi od 29. studenoga 2010, zbog bitne povrede njegovih odredbi od Republike Slovenije.

Da Hrvatska mora izaći iz arbitraže, stav je oko kojeg su jedinstvene sve hrvatske parlamentarne stranke, što se vidjelo i nakon sastanka na kojem je u ponedjeljak premijer Zoran Milanović razgovarao s predstavnicima parlamentarnih klubova te ponovivši da je postupak arbitraže 'kontaminiran' poručio: 'Hrvatska ne može ostati u arbitraži.'

Ugovor moramo raskinuti, izaći iz njega i trenutno ga suspendirati, istaknuo je Milanović, ali ne vjeruje da će izlazak Hrvatske iz arbitraže loše utjecati na hrvatsko-slovenske odnose te je najavio da će se Hrvatska držati međunarodnog prava: 'I to će biti molba Vlade Saboru - da nas Sabor obveže da postupamo na taj način. Očekujem veliku podršku, neću reći jednoglasnu, ali nadam se – jednoglasnu.'

Izvanrednu sjednicu Sabora, ali ne zbog teme, kako napominje Hina, nego roka u kojemu Sabor zasjeda ('ljetne pauze' u radu od 15. srpnja do 15. rujna), šef parlamenta Josip Leko sazvao je za danas i sutra. Iako se govorilo da bi sjednica mogla završiti danas zbog načelnog dogovora da u Saboru o temi govore samo klubovi zastupnika, kojih ima 13, a ne i zastupnici pojedinačno, što bitno skraćuje zasjedanje, čini se da je došlo do nekih promjena te će, osim šefova klubova, biti i obraćanja zastupnika u pojedinačnim raspravama.

Inače, uz prvu potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić, premijer Milanović ima formalne ovlasti predstaviti Saboru Vladina stajališta, a da bi prošao, Vladin prijedlog mora poduprijeti najmanje 101 zastupnik.

EK: Razumijemo Hrvatsku, ali podupiremo Sloveniju

Iz Bruxellesa su u međuvremenu poručili da Europska komisija nije dio arbitražnog postupka, ali da će i dalje pomno pratiti tijek događaja, naglašavajući važnost sporazuma o arbitraži koja daje pravnu sigurnost za obje strane te sadrži mehanizme za odgovor na zabrinutost Hrvatske: 'Razumijemo zabrinutost Hrvatske zbog arbitražnog skandala, ali u potpunosti podupiremo arbitražni postupak i rad arbitražnog suda.'

U Sloveniji pak smatraju da Hrvatska nema pravo jednostrano se povući iz arbitražnog sporazuma, a u čitavoj aferi za Ljubljanu najveći, pa i jedini zapravo problem predstavlja to što je netko snimao razgovore slovenskih predstavnika u arbitražnom sudu, a ne činjenica da su oni radili protivno pravilima arbitraže.

Slovenska vlada imenovala je već novog predstavnika Slovenije u arbitražnom tribunalu koji odlučuje o teritorijalnom sporu s Hrvatskom oko Piranskog zaljeva, a riječ je o Francuzu Ronnyju Abrahamu, predsjedniku Međunarodnog suda pravde, institucije koja presuđuje po pravilima međunarodnog prava. Vodeći slovenski mediji pišu da je time Hrvatskoj vjerojatno izbijen adut iz rukava jer je Zagreb dosad uvijek smatrao Međunarodni sud pravde boljim forumom za rješenje hrvatsko-slovenskog spora.

No jedno je ipak sigurno - posljedice ovog diplomatskog skandala bit će dalekosežne u smislu da je nakon njega narušen kredibilitet rada arbitražnog suda u Haagu jer je lobiranje u arbitražnom postupku najstrože zabranjeno, a mišljenja stručnjaka oko budućnosti arbitraže kao postupka nakon ovog skandala su podijeljena - dok neki vjeruju da će Stalni arbitražni sud u Haagu nastaviti normalno funkcionirati, unatoč narušenom kredibilitetu, drugi smatraju da će strane u postupcima u budućnosti zazirati od odlaska na arbitražu.