Izmjenama se jasnije definiraju postupci vezani uz izvođenje svih naftno-rudarskih aktivnosti, onemogućuje preklapanje više investitora na istom prostoru za različite svrhe.

U cilju razvoja i korištenja energije iz obnovljivih izvora promiče se geotermalni potencijal Hrvatske kroz ovlast Agencije za ugljikovodike za provedbu istražnih radova i osnivanje razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenje geotermalnog potencijala.

Zabranjuje se masovno hidrauličko frakturiranje kao rizična i opasna aktivnost, iako su ostala istraživanja metodom frakiranja i dalje dopuštena.

Hidrauličko frakturiranje je drobljenje stijena uz pomoć hidrauličke tekućine pod vrlo visokim tlakom. Ta tehnika se koristi za vađenje zaostaloga plina, plina iz škriljevca ili u slojevima ugljena i vrlo je kontroverzna i upitna s aspekta očuvanja i zaštite okoliša.

Većinom glasova izmijenjen je i Zakon o prijevozu u cestovnom prometu kojim se uređuje sufinanciranje javnog cestovnog prijevoza, posebice autobusnih linija u ruralnim krajevima.

Ukidanje neisplativih autobusnih linija u pojedinim područjima, posebno onim slabo naseljenim, otežava građanima normalan život, a situaciju je dodatno otežala i pandemija. Stoga je Vlada odlučila osigurati sufinanciranje javnog cestovnog prijevoza putnika.

Osim toga, izmjenama se obveze polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti oslobađaju taksi prijevoznici koji su prema ranijim propisima obavljali tu djelatnost.

Izmijenjen je i Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka prema kojem se sve luke moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite.

Hrvatski sabor donio je također Nacionalni programa zaštite potrošača od 2021. do 2024., strateški dokument usmjeren na učinkovitiji nadzor nad tržištem te bolju informiranost i educiranost potrošača.

Snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju

U razdoblju provedbe Programa u hrvatsko bi se zakonodavstvo trebale prenijeti odredbe Direktive o modernizaciji pravila EU o zaštiti potrošača i time osigurati snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju. Za trgovce bi trebala zaživjeti stroža pravila vezano za obavještavanje potrošača, trebalo bi se urediti pitanje dvojne kvalitete proizvoda, proširiti tzv. crna lista, odnosno lista poslovne prakse koja se u svim okolnostima smatra nepoštenom, a donijet će se i pravila koja će osigurati jednostavnije ostvarenje prava potrošača na obeštećenje za štetu koja im je nastala zbog nepoštene poslovne prakse.

Jednoglasno zastupnici su podržali uspostavu ureda za projekte Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u Hrvatskoj.

Podržali su i nekoliko izvješća, o državnim potporama i o provedbi zakona o pravu na pristup informacijama za 2019., te o radu programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a za 2018. i 2019.

U drugo saborsko čitanje poslale su izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojima se olakšava stjecanje statusa hrvatskog branitelja i Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI).

U drugo čitanje poslan je i Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim će prava civilnih stradalnik moći ostvariti hrvatski, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u Hrvatskoj.

Uoči glasovanja o tom zakonu Miro Bulj (Most), Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) i Stipo Mlinarić (DP) zatražili su da se on doradi. Problem vide u tome što ne postoji registar agresora pa bi se moglo dogoditi da prava iz zakona dobiju oni koji su napadali Hrvatsku.

„Govorite o stvarima koje ne stoje, ne poznajete što je to memorijalni centar i njegova arhiva u kojoj jasno piše tko je bio agresor na Hrvatsku”, poručio im je Josip Đakić (HDZ).