"Prijedlog zakonskih izmjena neće utjecati na smanjivanje stupnja sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, neće povećati rizik od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a osigurat će administrativno rasterećenje", rekla je državna tajnica Ministarstva rada i socijalnog sustava Majda Burić. Predloženim će se, tvrdi, dodatno spriječiti ozljede na radu, a izmjene imaju i preventivno djelovanje te unaprijeđivanje zaštite na radu.

SDP-ov zastupnik Saša Đujić uvjeren je kako se predloženim izmjenama neće otkloniti nedostaci postojećeg zakona i poručuje da je trebalo "radikalnije mijenjati stvari".

"Zaštita na radu ne može se promatrati kao trošak u kontekstu administrativnih poslovanja, to je složen i kompliciran sustav. Kažete da se neće povećati broj ozljeda, no ja se s time ne slažem jer će dio obrtnika koji je u zakonu biti izložen povećanom riziku", kazao je Đujić.

Naime, odredbe iz zakona se, kako je rekla Burić, ne primjenjuju na obrtnike koji obrt obavljaju sami ni na poslodavce koji su jedini radnik. Naglasila je i da se definira i pojam bolesti u vezi s radom, umjesto najmanje jedne osobe osposobljene za pružanje prve pomoći s tvrtkama do 20 zaposlenika predlaže se da mora biti jedna osoba u tvrtkama do 50 radnika.

"Drago mi je kao obrtniku da se malim obrtnicima dozvoljava da ne moraju imati sve papire koje trebaju za zaštitu na radu jer su oni jedan ili jednog zapošljavaju, a ja kao obrtnik, jako dobro znam, što znače papiri i problemi", rekao je nezavisni zastupnik Ivica Mišić.

Mostovac Marko Sladoljev mišljenja je pak kako treba izraditi cjelokupni novi zakon. "Smatram da je trebalo ići u izradu potpuno novog zakona tim više što neke ključne stvari nisu involvirane u zakon koje je EU u mnogim svojim službenim dokumentima navodi kao nužne, to su bolesti uzrokovane radom, IT sektor i sustav ekonomskih inicijativa i poreznih olakšica", rekao je Sladoljev.

Nezavisni zastupnik Mirando Mrsić uvjeren je kako će predloženim zakonskim izmjenama razina zaštite biti manja.

"Europska komisija smatra da samozaposlene osobe trebaju biti uključene u Zakon o zaštiti na radu, a mi to isključujemo", rekao je Hrelja (HSU). Za primjer je naveo i podatke iz 2015. kada su se ozlijedilo 165 samozaposlenih osoba, dok je godinu kasnije taj broj bio 127.

Stazić Reineru: Viteže molim Vas da se ponašate viteški

SDP-ovac Nenad Stazić raspravu je iskoristio da upozori na nesrazmjer invalidnina civilnih i ratnih vojnih invalida. "Mi u Hrvatskoj imamo dvije vrste invalide: civilni i hrvatski ratni vojni invalidi, a njihov status nije ni približno sličan", rekao je Stazić. "Pojedini radnici izbjegavaju prijaviti povredu na radu jer se boje kazne poslodavca. No, kod branitelja to nije slučaj. U prva dva mjeseca njih 4000 zatražilo je priznanje prava invalida, a do kraja godine bit će ih duplo", rekao je Stazić. Naveo je, kako je rekao, bizarni slučaj, da jedan branitelj, koji je prije 27 godina u pričuvnom status ozlijedio prst, sada traži status invalida.

Nakon što ga je predsjedavajući Željko Reiner upozorio da je otišao s teme Stazić mu je poručio: "Viteže, molim vas da se ponašate viteški. Nemojte da vam se to oduzme!"

Ustrajao je u poruci kako ne može biti razlike između ratnih i civilnih invalida i naveo naknade od 1500 i 3800 kuna.

"Hoćete se vi odreći povlaštene mirovine kad odete u penziju da bi svi imali iste", pitao ga je u replici Ivan Ćelić (HDZ).

Stevo Culej (HDZ) Staziću je pak poručio kako se čudi što baš on ne voli invalide i branitelje i upitao ga kako može voljeti oficire JNA. "Koji su isto muguće invalidi, našli su se u mirovini '91. a među njima i Boško Poljak, najbliži bratić Zorana Milanovića i još je zaposlen u Nacionalnom parku Krka na mjestu rukovoditelja, nakon što je zadnje 23 godine proveo u hrvatskoj mirovini, a zaradio ju je vjerojatno u Begradu", nabrajao je Culej.

"Poljaka ili Moljaka ne mogu kometirati jer slučaj ne znam, ali znajući kako često govorite neistine u Saboru vjerujem da i to spada u tu grupaciju govora", uzvratio mu je Stazić.