Saborski zastupnici već naveliko uživaju u odmoru. S radom su završili 15. srpnja, a u saborske klupe vraćaju se tek sredinom rujna. Iako tvrde da i u tom razdoblju rade na terenu, svjesni da im većina građana zamjera tako dugu, dvomjesečnu ljetnu stanku, većina ih nema ništa protiv toga da se ona skrati i to po modelu Jadranke Kosor koja ga je predložila prošle godine u sklopu ustavnih promjena
Prema prijedlogu nezavisne Jadranke Kosor, zastupnici bi radili mjesec dana dulje, do kraja srpnja umjesto do polovice, a u klupe bi se vratili već početkom rujna. No za to su nužne ustavne promjene.
'Samo brisanjem odredbe da Sabor ne zasjeda između 15. srpnja i 15. rujna te 15. prosinca i 15. siječnja može se omogućiti da Sabor radi u svako vrijeme jer nam to sada, kao što vidite, zabranjuje Ustav RH. To je smiješno jer je jedino Saboru kao instituciji Ustavom određeno kad ne može raditi, a to nije određeno ni Vladi, ni Vrhovnom sudu, ni Ustavnom sudu', kaže Kosor.
Zašto bi onda saborski zastupnici bili iznimka, slaže se v.d. predsjednica laburista Nansi Tireli. U Hrvatskoj bi, kaže, za sve radnike trebao vrijediti jedan zakon, onaj o radu.
'Mislim da bismo trebali biti u istoj poziciji kao svaki radnik u RH i da bismo trebali imati godišnji na temelju godina radnog staža i svega što propisuje ZOR. Ovako dva mjeseca godišnjeg odmora izazivaju veliku antipatiju', poručuje Tireli.
Kao što građanima s pravom smeta uglavnom poluprazna sabornica u kojoj od 151 zastupnika na sjednicama redovito sjedi tek njih 40-ak, kaže HDZ-ova Martina Banić. Da je slika drugačija, smatra, ne bi se ni postavljalo pitanje ljetne stanke.
'Iskreno, nisam o tome posebno razmišljala. Mislim da je bitno da, kad Sabor zasjeda, zastupnici budu u svojim klupama i da je to osnovni problem koji muči naše građane kada se komentira rad Sabora', smatra Banić.
Bivši ministar financija, a danas nezavisni zastupnik Slavko Linić, kao ni čelnica ORaH-a Mirela Holy nemaju ništa protiv skraćivanja ljetne stanke.
'Kad promatramo i taj prijedlog, trebalo bi ga ozbiljno uzeti u razmatranje jer je rejting političara među građanima vrlo loš. Svaka pogodnost koju koriste zastupnici, a ta pogodnost je veća nego što je imaju građani iz redovnog radnog odnosa, neprihvatljivo je ponašanje. Smatram zbog toga da bismo prilikom promjena Ustava trebali razmišljati o tome', rekao je Linić.
'S obzirom da ću cijelo ljeto provesti u Zagrebu i da će mi cijelo ljeto biti radno, apsolutno mi je svejedno, dapače može', poručuje pak Holy.
Da je vrijeme za izmjene, poručuje i SDP-ov Peđa Grbin, na čelu saborskog Odbora za Ustav.
Krajem prošle godine Odbor je utvrdio nacrt ustavnih promjena od kojih se na kraju odustalo zbog nedostatka potrebne dvotrećinske većine u Saboru. Predlagalo se tada da uopće nema Ustavom definirane stanke u radu Sabora.
'Već smo predlagali da predsjednik Sabora ima mogućnost u bilo koje doba sazivati sjednicu Sabora, štoviše predvidjeli smo da ju je dužan sazvati i onda kada to traži trećina zastupnika. U prijedlogu ustavnih promjena dakle bilo je predviđeno da Sabor može raditi dulje, nažalost za to još uvijek nemamo potporu, no to ne znači da smo odustali', kazao je Grbin.
Deklarativna politička volja očito postoji, no dalek je put od volje do stvarnih promjena, a tko zna što misli i velik broj onih zastupnika koji se u Saboru rijetko kad pojave.
