NBC News prenosi da Borg, predsjednik uprave američkog instituta Cyber Consequences Unit, neprofitne organizacije koja savjetuje američku vladu i gospodarstvo o pitanjima informatičke sigurnosti, tvrdi da su sve tri zemlje izgradile arsenale sofisticiranih računalnih virusa, crva, Trojanskih konja i drugih alata, zahvaljujući kojima su se pozicionirale iznad ostatka svijeta po sposobnosti da jedna drugoj, ili trećim zemljama, nanesu ozbiljnu štetu.

Odmah iza velike trojke, po njegovim riječima, dolaze četiri zemlje saveznice SAD - Velika Britanija, Njemačka, Izrael i, možda, Tajvan. No na obzoru se pojavljuje nova informatička vojna sila - Iran - koji je napade koje je pretrpio njegov nuklearni program iskoristio za jačanje vlastitih ofenzivnih informatičkih kapaciteta i sad gradi svoju 'informatičku vojsku', što ukazuje na neizvjenost ishoda u procjeni uloženog i dobivenog od informatičkog ratovanja, rekao je Borg.

U današnjem hrabrom novom međusobno isprepletenom svijetu, hakeri koji mogu probiti sigurnosne obrambene sustave kadri su poremetiti funkcioniranje cijelog niza strateški važnih područja poput vodoopsrbe i opskrbe energentima ili potpuno onemogućiti promet u nekoj zemlji. Na jednom zatvorenom sastanku prošle godine, nadležni su stručnjaci američkim senatorima upriličili demonstraciju situacije u kojoj samo jedan djelatnik tvrtke za elektrodistribuciju može srušiti cjelokupnu električnu mrežu New Yorka otvaranjem jednog jedinog privitka poruke električne pošte, izvijestio je New York Times.

Američki dužnosnici u temi o informatičkom ratovanju rijetko govore o ofenzivnim kapacitetima, ali su neki u privatnoj komunikaciji NBC Newsu otkrili da SAD mogu 'isključiti' električnu mrežu neke manje zemlje - poput, recimo, Irana - ako to požele, jer posjeduju 'strahovite sposobnosti'.

'Stuxnet i Flame (ofenzivni informatički alati korišteni u napadima na iranski nuklearni program, a koji su također i prikupljali podatke o njemu) su najbolji pokazatelji toga', rekao je, dodavši kako je SAD 'kadra isključiti najvažnije infrastrukturne sustave potencijalnih neprijatelja u razmjerno kratkom roku'.

Borg je istaknuo da Kina i Rusija imaju sličnu sposobnost izazivanja kaosa, ali su njihovi prioriteti i vještine drukčiji.'Rusija je najbolja u vojnoj špijunaži i operacijama, jer to već dugo u središtu njihovog zanimanja', rekao je. 'Kina se želi domoći najvažnijih poslovnih informacija, a ponajprije je usredotočena na krađu novih tehnologija. To su potpuno različite stvari. Za napad na infrastrukturu koriste se potpuno drukčiji alati nego za vojnu špijunažu ili pak krađu tehnologije', napomenuo je Borg.

Od triju informatičkih supersila, Kina je, po Borgovim riječima, 'najbahatija' i gotovo ne skriva tragove svojih napada. 'Ona (Kina) čini vrlo malo po pitanju skrivanja svojeg identiteta', a upravo suprotno ponašanje odlikuje Rusiju. Borg je upozorio na još jednu opasnost, a to je da najčešće nije jednostavno ući u trag počiniteljima računalnog napada, jer je mjesto iz kojih su pokrenuti mnogo teže identificirati nego mjesto iz kojeg su ispaljeni krstareći projektili. Zato je temeljena hladnoratovska doktrina 'prijetnje uzajamnim uništenjem" prilično neprimjenjiva u informatičkom ratovanju.

'Moglo bi biti teško odrediti prikladni odgovor i uopće napasti stvarnog napadača. Ne možete biti sigurni kome pripisati napad. On može biti anoniman ili preusmjeren', kazao je Borg. Tako primjerice, navodi Borg, vlasti neke zemlje mogu misliti da su napad izveli Kinezi, a zapravo je djelo Rusa ili nadolazeće informatičke sile poput Irana. Zato je u slučaju krize puno važnije prikupiti kvalitetne obavještajne podatke o takvim operacijama nego sve prepustiti informatičkoj forenzici koja je puno sporija i nepouzdanija.

Pojava Irana kao mogućeg važnog igrača u internetskom ratovanju osobiti je razlog za zabrinutost jer je informatički sukob između uvjetno rečeno manjih zemalja izgledniji nego između supersila, ocijenio je na kraju Borg.