Zamoljena sam pogledati:

1. dokument Kaznena prijava protiv Vanje Sutlića upućena Državnom odvjetništvu na ruke Mladenu Bajiću glavnom državnom odvjetniku na dvije strane datirano 28.7.2009., s navedenim autorima Novinari Hrvatske radiotelevizije, bez imena nepotpisano kao i

2. dokument 'Pregled uočenih slabosti i nepravilnosti u poslovanju i financijskim izvještajima u razdobljima od 1999-2008 godine' s navedenim autorom na strani 23 BDO Revizija Zagreb od 11. srpnja 2009. godine i to početak kraj i neke dijelove tog dokumenta. U ovom dokumentu se navodi sadržaj kao i prilozi Nacrt izvještaja i nacrt pisma Ravnateljstvu.

Izvršen rad:

• Pregled kopije dokumenta Kaznene prijave
• Pregled kopije nepotpunog dokumenta Pregled uočenih slabosti
• Pregled novinskih napisa sa relevatnom materijom
• Pregled financijskih izvještaja za 2007 objavljenih na stranici Ministarstva financija
• Razgovor sa stručnim kolegama
• Razgovor sa BDO
• Razgovor sa Računovodstvom i internom revizijom HRT
• Razgovor sa Ministarstvom financija glede objave izvještaja za 2008

Dajemo osvrt prvenstveno na prvu točku kaznene prijave i to na o dugoročnim rezerviranjima i rezerviranjima za sudski spor

Naše (Antea revizija) je razumijevanje da dokument 'Pregled uočenih slabosti i nepravilnosti u poslovanju i financijskim izvještajima u razdobljima od 1999-2008 godine' nije krivotvorina, kako su neki mediji prenijeli.

1. Vezano za razlike u stavkama financijskih izvještaja između Društva i revizora

Društvo izrađuje set financijskih izvještaja koji se sastoji od Bilance, Računa dobiti i gubitka, Izvještaja o novčanim tijekovima, Izvještaja o promjenama u kapitalu i Bilježaka uz izvještaje. Za realnost financijskih izvještaja odgovara uprava (vidi prilog), dok revizor daje svoje mišljenje o tim izvještajima u smislu da li oni istinito i vjerno daju prikaz stanja, rezultata i gotovinskih tokova Društva na određeni dan odnosno za određeno razdoblje. Uprava mora među ostalim donositi razumne i razborite procjene. Uprava je odgovorna za održavanje odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku, s prihvatljivom točnošću, iskazuju financijsko stanje Društva.

U postupku revizije često dolazi do razmimoilaženja između revidiranog društva i revizora osobito oko pozicija koje zahtijevaju stručnu prosudbu odnosno procjenu. Za ilustraciju, takve su stavke na primjer, među ostalim, potraživanja od kupaca (imovina) i rezervacije za sudske sporove (obveze, trošak). Upravo kod procjene vrijednosti tih stavaka dolazi najčešće do različitih stavova. Revizor promatra stavku imovine 'Potraživanja od kupaca' sa stajališta naplativosti i realne fer vrijednosti.

U slučaju da postoji sudski spor protiv Društva procjenjuje se vjerojatnost da Društvo ovaj spor izgubi. Ovisno o procjeni vjerojatnosti gubitka spora rade se određene rezervacije što umanjuje dobit. Upravo kod ove dvije stavke dolazi često do nesuglasja uprave i revizora. Uprava je obično (pre)optimistična, a revizor umjereno konzervativan. Rade se brojne analize i temeljem njihova rezultata određuje najprikladniji iznos.

U slučaju da se revizor i društvo usuglase i revidirano društvo prilagodi tome svoje izvještaje revizor daje nekvalificirano mišljenje o financijskim izvještajima. U slučaju da se ne usuglase te društvo ostane pri svojoj verziji, revizor kvalificira svoje mišljenje tj. da ograde na iznose u financijskim izvještajima društva. U praksi susrećemo oba slučaja. Budući se kod navedenih stavaka radi o procjeni da li će se određeni događaj desiti u budućnosti, u stvarnosti se na kraju može pokazati ispravnim ili stav revizora ili stav društva odnosno ako su oba u suglasju da je procjena oko koje su se suglasili pogrešna.

Jedan primjer te vrste, u smislu koliko budućnost može biti neizvjesna a procjene rizične, a koji je uzbudio hrvatsku poslovnu javnost, bio je slučaj iz 2003 i ranijih godina. ZABA je godinama u bilješci Potencijalne obveze opisivala spor s tvrtkom Tekstil d.d. jednom od članica i osnivača Banke (www.zaba.hr) bez formiranja rezervacija u bilanci i računu dobiti i gubitka, procijenivši da Banka taj spor ne može izgubiti (tvrdnja iz Bilješke 'Na osnovu činjeničnog stanja i pribavljenih pravnih mišljenja, Uprava smatra da će Banka dobiti ovaj slučaj, te u skladu s tim nisu formirane rezervacije u financijskim izvješćima').

Dva različita međunarodna revizora su bez kvalifikacija svojega mišljenja prihvatila tu procjenu u izvješćima za 2001 i 2002. Međutim, 2003 godine, tužitelju je po sudskoj presudi plaćeno 168 milijuna kuna, što znači da se procjena Uprave iz ranijih godina, a koju su prihvatila i dva međunarodna revizora, pokazala se pogrešnom. Ovaj primjer pokazuje svu rizičnost procjena koje se odnose na budućnost.

Kod HRT-a, prema kaznenoj prijavi, navedeno je da se protiv HRT-a 'vode sporovi u visini 105 milijuna kuna i da postoji velika opasnost od gubitaka jer nisu izvršeni troškovi rezerviranja'. Revizor vezano za navedeni iznos također konstatira da nisu rezervirana sredstva za potencijalne obveze koje mogu proisteći iz gubitaka sudskih sporova te da takva procjena nije realna. Međutim, u kontekstu svega navedenoga, očito je da je visina rezervacija stvar čiste stručne procjene i da samo budućnost, koju još ne znamo će pokazati tko je bio u pravu.

2. Hrvatska praksa

U hrvatskoj praksi često dolazi do nesuglasja između revizora i Društva. Uprava društva tendira optimističnim procjenama, dok od revizora zakon i standardi zahtijevaju da bude oprezan, drugim riječima konzervativan. Društva koja nisu pod stegom stranih vlasnika vrlo često prikazuju optimističnije rezultate nego što je to po mišljenju revizora realno. Iz osobnog iskustva znam velika i značajna društva koja su godinama prikazivala 'svoju optimističnu verziju' financijskih izvještaja dok je revizor uporno na nekoliko stranica svoga mišljenja kvalificirao ta izvješća. Društvo je u javnosti istupalo sa svojom verzijom izvještaja od kojega je bilo 'maknuto' revizorsko mišljenje te tako javnost dovodilo u zabludu. To razmimoilaženje na kraju je rezultiralo promjeno revizora u smislu angažiranja onog revizora s kojim više nesuglasja nije bilo. I…nikome ništa.

Koliko je nama poznato, do sada nema niti jedne pravomoćne sudske presude zbog pogrešnog ili nerealnog prikaza financijskog stanja društva ili zbog pogrešnog prikazivanja u javnosti (samo financijsko izvješće bez revizorskog mišljenja). Poznati su nam slučajevi kod kojih sudski sporovi vezani djelomično i na tu problematiku traju godinama.

U hrvatskoj je praksi toliko čest slučaj nerealnog iskazivanja financijskog rezultata bez ikakvih sankcija da bi eventualno procesuiranje ravnatelja HRT u ovom slučaju predstavljalo apsolutni presedan barem po pitanju financijskih izvještaja.

3. Nacrt financijskih izvještaja

Koliko smo upućeni, financijska izvješća HRT za 2008 još nisu javno objavljena, a isto je tako i revizorsko mišljenje tek u nacrtu. Stoga i po toj osnovi nije moguće o nepravilnostima u financijskim izvještajima za 2008. godinu išta govoriti dok ne budu javnosti ili zainteresiranim stranama predočena konačna revidirana potpisana financijska izvješća.

Ujedno koristimo priliku da spomenemo neka pitanja vezana za ovaj slučaj a koja su nam se nametnula prilikom ovog malog istraživanja:

a) U izvještaju nabrojane nepravilnosti već su i ranije utvrđene tijekom revizije, uprava je o njima obaviještena. Uz to, HRT podliježe obvezi državne revizije koja je nepravilnosti u radu i poslovanju te financijskim izvještajima u proteklih 10 godina morala uočiti. Koliko pratimo u medijima, o nepravilnosti u poslovanju HRT razgovara se već godinama na najvišim razinama. Stoga se postavlja logično pitanje, zašto je bilo potrebno uz sve te revizije, kontrole i nadzor, ponovno kompilirati jedno izvješće koje zasigurno nije besplatno. Dovoljno je bilo uzeti uratke koji već postoje bez stvaranja novog dokumenta.

b) Što se tiče nekih navedenih nepravilnosti 'lažna bilanca, račun dobiti i gubitka i ostali financijski izvještaji u kojima je neistinito prikazivano stanje i kretanje sredstava i uspjeha u poslovanju', na općenitoj razini možemo reći/pitati se sljedeće:

Zbog nemogućnosti pronalaženja javno objavljenih financijskog izvještaja za 2008 godinu kao niti ranijih izvještaja, nismo mogli usporediti iznose navedene u Izvještaju o nepravilnostima…“ u stupcu 'Iskazani rezultat' sa iznosima u stupcu 'Revidirani rezultat'. Pronašli smo jedino u jednoj excel tablici Ministarstva financija vezanu za 'Izvještaj o poslovanju društava u većinskom vlasništvu države u 2007. godini' da je dobit za 2007 za HRT iskazana u visini 1266 tisuća kuna. Za ranije godine nema niti taj podatak. Revidirana financijska izvješća nismo uspjeli pronaći za te godine na stranicama HRT-a, a za 2008. godinu otkada postoji obveza javnog objavljivanja (www.fina.hr) niti na tim stranicama na kojima su javno objavljena izvješća svih, pa i najmanjih društava u privatnom vlasništvu.