Tjelovježba je ključna

Tjelovježba je vjerojatno bolji lijek za srce od bilo koje tablete. Na tjednoj bazi preporučuje se 150 minuta umjereno intenzivne aktivnosti poput brzog hoda ili 75 minuta vježbanja jačeg intenziteta poput trčanja ili vožnje bicikla. 'Prije nismo imali automobile i posvuda smo hodali i obavljali fizičke poslove. Svi tjelesni procesi dizajnirani su tako da budu aktivni', rekao je Graham Stuart iz britanske sportske kardiološke klinike Sports Cardiology UK za The Guardian.

Budite svjesni onoga što vaše tijelo može učiniti

Ako dosad niste vježbali, trebali biste biti oprezni i postepeno pojačavati aktivnost. Stariji ljudi mogu imati više problema sa srcem kad vježbaju – ako ste stariji od 40 godina, morate biti svjesni svojih rizičnih čimbenika. Primjerice ako pušite ili vam je netko u obitelji imao koronarnu bolest srca. Kardiolog Dan Augustine iz Royal United Hospitals Batha savjetuje redovite zdravstvene preglede – praćenje krvnog tlaka te razine kolesterola i šećera u krvi.

Ne treba ni u čemu pretjerivati

Vjerojatno s vježbanjem ni ne možete, no ako se bavite izrazito intenzivnom aktivnošću poput ultramaratona, trebate biti na oprezu jer takve aktivnosti mogu uzrokovati oštećenja srca. Ipak, takva vrsta oštećenja mogu se povući nakon nekoliko dana. Ono što više zabrinjava, kaže Augustine, je kad se ljudi pretjerano naprežu, a da pritom nisu svjesni da imaju neku srčanu bolest. To je potencijalno i razlog za to što inače zdravi ljudi kolabiraju tijekom maratona ili dožive srčani udar dok bicikliraju.

Izbjegavajte sjedilački način života

Famoznih 10.000 koraka postalo je dio japanske marketinške kampanje za pedometar uoči Olimpijskih igara u Tokiju 1964., što nema uporište u znanosti, no kardiolozi kažu da je to poprilično dobar orijentir za zdravu količinu aktivnosti. Ako toliko koraka niste 'skupili' tijekom dana, pokušajte navečer šetati oko kuće dok ne postignete svoj cilj.

Visok kolesterol može biti problematičan

Kolesterol je vrsta masti u krvotoku koja se stvara u jetri, a nalazi se i u hrani koju jedemo. Previše kolesterola može dovesti do njegova nakupljanja u arterijama, a posebno je to opasno kad su u pitanju srčane arterije i žile koje opskrbljuju mozak. To može pak dovesti do bolesti srca i moždanog udara. Plak koji u srčanim arterijama nastaje zbog kolesterola može smanjiti dotok krvi u srce uzrokujući bol u prsima, anginu pektoris, ali i iznenadno začepljenje arterija koje uzrokuje srčani udar, objašnjava kardiolog Fizzah Choudry.

Treba procijeniti nasljedni rizik

Ako imate člana obitelji koji je imao srčani udar prije 60. godine života, trebali biste posjetiti liječnika, savjetuje kardiolog Augustine. Isto tako, ako imate roditelja, brata ili sestru ili rođaka koji ima srčani problem za koji im je rečeno da je naslijeđen, i tada morate otići na pregled, dodaje Stuart. Važno je i dobiti potrebne informacije o tome kako možete sigurno živjeti s naslijeđenim stanjem, posebno kad je riječ o bavljenju sportom, dodaje Stuart.

Koje su namirnice dobre za srce?

Kardiolog Stuart za zdravo srce preporučuje mediteransku prehranu - voće, povrće, orašasti plodovi i mahunarke dobri su za krvne žile i srce. Augustine pak savjetuje da bijeli kruh, rižu i tjesteninu zamijenite integralnim inačicama jer sadrže više vlakana. Pored toga su više zasitni te se sporije probavljaju. Veliku važnost imaju i proteini jer pomažu tijelu da se obnavlja. Masna riba je dobra za smanjenje lošeg kolesterola i upala te za sniženje krvnog tlaka.

Izbjegavajte zasićene masnoće

Dr. Choudry, koji se specijalizirao za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, prije svega savjetuje da se izbjegava pržena hrana. Želite li zdravo srce, smanjite masnoće – osobito one zasićene – i količinu ulja koju stavljate u hranu. Isto tako, smanjite ugljikohidrate. Ljudi uglavnom pojedu cijeli tanjur riže ili tjestenine s malo mesa i povrća. Prepolovite količinu ugljikohidrata, a ostatak tanjura napunite bijelim mesom, ribom i povrćem i tada ćete početi gubiti na težini te smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, objašnjava Choudry.

Odolite porocima!

Prestanak pušenja može znatno produžiti životni vijek, kaže kardiolog Tharusha Gunawardena iz bolnice Royal Papworth u Cambridgeu. Kad je pak riječ o drogama, kardiolozi upozoravaju da im često znaju doći mlađi pacijenti nakon uzimanja kokaina. Ova droga naime može izazvati srčani udar neposredno nakon konzumacije, a dugoročno gledano i različite bolesti srca. Što se pak tiče alkohola, on je iz kardiološke perspektive prihvatljiv u umjerenim količinama.

Spavajte!

Noćni rad nije dobar za srce. Mnogo je procesa regeneracije koji se odvijaju dok spavamo i vrlo je važno nastojati spavati osam sati dnevno, kaže Gunawardena. Održavajte higijenu spavanja izbjegavajući ekrane. 'Vaše srce je mišić – motor te mu trebaju i gorivo i odmor', dodaje kirurg.

Stres vodi nezdravim navikama

'Imamo li dokaze da emocionalni stres loše utječe na srce? Ne mogu to reći, ali ako ste pod velikim stresom, nećete biti toliko fizički aktivni. Osim toga, ako vam tijelo luči puno adrenalina, velika vjerojatnost je da ćete imati abnormalno puno otkucaja. Ako ste prečesto u takvoj situaciji, veća je vjerojatnost da ćete razviti probleme sa srcem', kaže Augustine, dodavši da je posebice teško nositi se sa stresom u današnje vrijeme. 'Tinejdžerima koji mi dolaze govorim da si moraju osigurati vrijeme za odmor, bilo da se radi o meditaciji, bilo šetnji', kaže kirurg.

Postajemo svjesniji otkucaja srca kada smo tjeskobni ili nervozni jer se krv brže pumpa, isto kao kada vježbamo. Doktor Gunawardena objašnjava da inače ne primjećujemo otkucaje svog srca, ali ponekad ljudi osjete da ono kuca nepravilno ili jače nego inače, pa se krenu više obazirati na njega i misle da im se nešto događa, pa i onda kad je sve u redu. Ali ako istovremeno ostajete bez daha i osjećate bolove u prsima, trebali biste se javiti liječniku.

Što je srčani udar?

Srčani udar događa se kad vam se začepi srčana arterija, pa je onemogućen dotok kriv u određeni dio srca. Simptomi se razlikuju od čovjeka do čovjeka, ali obično svi osjete bol u prsima kao da ih netko pritišće. Nekima se taj osjećaj težine na prsima širi prema grlu ili niz lijevu ruku, a sve to može biti popraćeno znojenjem ili mučninom.

A srčani zastoj?

Srčani udar može dovesti do srčanog zastoja. Kad osoba doživi srčani udar, arterije su joj blokirane i mišićima nedostaje kisika. To pokreće abnormalni srčani ritam, zbog čega ono kuca izrazito brzo i nepravilno, što može dovesti do nesvjestice. Kad se ljudi u ovakvim okolnostima onesvijeste, dožive one što se zove srčani zastoj, objašnjava Gunawardena.

Što svatko treba naučiti…

Postupak oživljavanja. Naučite izvoditi postupak reanimacije kako biste bili spremni u slučaju da dođe do srčanog udara.

Statini mogu spasiti život

U posljednjih 20 ili više godina smanjenje kolesterola lijekovima kao što su statini dovelo je do dramatičnog smanjenja smrtnosti povezane sa srčanim bolestima. Obično se statini propisuju svim pacijentima koji su imali neku srčanu bolest, kao i onima koji imaju povećan rizik od obolijevanja.