Uz sporazum o izborima u Mostaru, dužnosnici su dogovorili i izmjene gradskog statuta na čemu je inzistirala bošnjačka strana kako bi se spriječila mogućnost preglasavanja i dominacija brojnijih Hrvata prema Bošnjacima.

Sporazumom o izmjenama izbornoga zakona precizira se kako će se zajamčiti 'legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u predsjedništvu BiH i domovima naroda'.

Izmjene bi trebalo provesti u skladu s presudama ustavnoga suda biH i Europskog suda za ljudska prava koje su osporile dijelove izbornog zakonodavstva.

Rok u kojem bi parlament morao izmijeniti izborni zakon za Mostar je petnaest dana od potpisivanja današnjeg sporazuma.

Prema dogovoru bi se novi statut Mostara trebao usvojiti na prvoj sjednici gradskog vijeća. Izbori u Mostaru nisu održani od 2008. jer je 2010. ustavni sud osporio neke odredbe izbornoga zakona zbog neproporcionalne vrijednosti glasa iz pojedinih izbornih područja.

Postojeći statut i prijeporne dijelove zakona koji se odnose na Mostar nametnuo je 2004. tadašnji visoki međunarodni predstavnik Paddy Ahdown.

Europska komisija je među 14 uvjeta potrebnih da BiH dobije kandidacijski status navela održavanje izbora u Mostaru te izmjene izbornog zakona u skladu s presudama domaćih i stranih sudova. "Dobar je ovo okvir kako bi se izbori u Mostaru zajedno održali s drugim sredinama u BiH", rekao je predsjednik HDZ-a BiH Čović koji je zahvalio predstavnicima američke i europske administracije na potpori pri postizanju sporazuma.

"Očekujem da će dvije stranke do kraja ove godine definitivno imati dogovor oji se tiče izmjeene Izbornoga zakona kojim bi se zajamčilo legitimno predstavljanje u tijelima vlasti", dodao je Čović.

Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske ocijenio je kako Mostar treba rukovoditi "zajedno uz stvaranje povjerenja". "Ovdje ima pobjednika. To su građani Mostara", istaknuo je.

Na potpisivanju sporazuma bili su visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko, voditelj izaslanstva EU-a Johann Sattler, američki veleposlanik Eric Gordon Nelson i drugi predstavnici međunarodne zajednice.

Drugim sporazumom je predviđeno da se u roku od pola godine dvije vodeće hrvatske i bošnjačke stranke dogovore o načinu biranja izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda te članove kolektivnog predsjedništva.

Na tome inzistiraju hrvatske stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH kako bi se spriječilo ponavljanje izbora Željka Komšića kao hrvatskog člana predsjedništva većinskom voljom bošnjačkih birača, ali i izaslanika u klub Hrvata u Domu naroda.

Hrvatske stranke upozoravale su kako su zloporabama u taj klub izabrani i Edim Fejzić te Anel Šahinović u Domu naroda Federacije BiH.

Taj dom ima jednaku ulogu kao i donji Zastupnički dom u odlučivanju u Federaciji BiH, a jedino preko njega Hrvati mogu osigurati legitimno političko predstavljanje odnosu na brojnije Bošnjake.

To je sastavni dio presude ustavnoga suda u predmetu Bože Ljubića, a izmjene moraju uključiti i zahtjeve iz presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci kojom se i predstavnicima manjina mora zajamčiti mogućnost kandidiranja i izbora na vodeće pozicije u državi.

Prema sporazumu, te bi izmjene trebalo donijeti do kraja sljedeće godine kako bi stupile na snagu 2022. kada su predviđeni novi opći izbori.

Zbog nemogućnosti dogovora hrvatske i bošnjačke strane u Federaciji BiH još uvijek nije uspostavljena nova vlada niti izabran predsjednik i dva zamjenika.