SDP u priopćenju upućuje na istraživanja na predškolskoj i školskoj populaciji koja pokazuju trend visoke stope nasilja, duševnih teškoća i smanjenja zdravih životnih navika.

Nasilje je prisutno u svim godinama života, u mlađoj dobi prisutnije je fizičko nasilje, dok u starije djece verbalno nasilje.

Procjenjuje se da čak 20 posto djece i mladih pati od nekog poremećaja duševnog zdravlja poput depresije, poremećaja prehrane ili ponašanja te anksioznosti.

Zbog nezdravih životnih navika raste incidencija pretilosti, a kvalitetno slobodno vrijeme zamijenjeno je visokom uporabom elektroničkih uređaja. Prilike i ishodi djece izrazito ovise o njihovom mjestu rođenja i odrastanja, a neravnomjernost usluga po cijeloj Hrvatskoj dovodi do značajnih razlika među djecom.

S obzirom na to da je protekla školska godina zahtijevala prilagodbu svakog djeteta i njihovih roditelja/skrbnika novim uvjetima nastave, isprva nakon dugotrajnog štrajka u obrazovanju, a potom uslijed epidemije koronavirusa, članica predsjedništva SDP-a Sara Medved upozorila je da će takve otegotne okolnosti ostaviti kratkoročni i dugoročni trag na djecu.

Član predsjedništva SDP-a Split i potpredsjednik Savjeta za zdravstvo SDP-a Joško Markić upozorio je da trenutna kriza produbljuje razlike među djecom i za očekivati je dodatno pogoršanje postojećih te pojavu novih teškoća.

Poseban naglasak, poručio je, treba dati na očuvanju duševnog zdravlja djece i mladih, koje je još i ranije bilo na marginama. "Iako je prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva to jedan od prioriteta Hrvatske, stanje je nezadovoljavajuće. Dostupnost zdravstvene zaštite duševnog zdravlja djece i mladih desetkovana je već godinama, pogotovo izvan Zagreba, a dodatno je otežana postojećom krizom", smatra Markić.

Stoga su apelirali na Ministarstvo zdravstva da u što skorijem roku donese konkretne mjere očuvanja i unaprijeđenja cjelokupnog zdravlja djece i mladih, a posebno one vezane uz duševno zdravlje.