Iako je SDP danas predložio Roberta Podolnjaka za predsjednika Sabora, do izbora nije došlo. Podsjetimo, 55 zastupnika koalicije Hrvatska raste predložilo je da se za predsjednika Sabora izabere Podolnjak
SDP-ov Branko Grčić objasnio je zašto nisu tražili potpise Mosta kod kandidiranja Podolnjaka. 'Takav je bio naš dogovor, mi smo rekli da ćemo podržati Podolnjaka. HDZ nije podržao naš prijedlog, ali ne bih od toga pravio dramu. Sjednica Sabora je preuranjena, a dogovor oko formiranja i većine u Saboru će se donijeti u idućim danima', rekao je Grčić.
Činjenica da je Podolnjak odbio kandidaturu nije previše iznenadila Arsena Bauka. 'To je profesor cijelo vrijeme najavljivao ako sam ja dobro pratio što su mediji pisali', rekao je Bauk.
SDP je predložio Podolnjaka jer je, objašnjava Bauk, 'želio da se Sabor konstituira, a bez prijedloga se to ne bi dogodilo'.
Nije želio komentirati razloge zbog kojih HDZ nije podržao Podolnjaka. 'To su njihovi taktički razlozi, neću spekulirati što oni tu pretpostavljaju', rekao je Bauk.
Upitan hoće li koaliciji Hrvatska raste predlaganje Podolnjaka biti plus u nadolazećim razgovorima, Bauk je rekao: 'Ne bih ni to dao predviđanja, ocjene, komentare, psihološka predviđanja. Jednostavno konstituirajuća sjednica održala se po poslovniku, Ustavu i zakonu. Došao je jedan prijedlog, profesor nije u ovim uvjetima prihvatio kandidaturu.'
Nije želio komentirati mogućnost novih izbora, a kao rješenje za trenutačnu situaciju u kojoj Most inzistira na zajedničkoj Vladi, a SDP i HDZ to ne prihvaćaju, Bauk vidi razgovor. 'Treba pustiti da se političke stranke nastave dogovarati', rekao je Bauk.
Podsjetimo, jutros je izjavu dao i predsjednik SDP-a i tehnički premijer Zoran Milanović, koji je najavio da će koalicija Hrvatska raste podržati Podolnjaka. To se, međutim nije dogodilo. Upitan jesu li mogući novi izbori, odvratio je da su oni mogući samo ako Sabor tako odluči: 'Ustav je tu nedorečen. Ako se Sabor konstituira, a vjerujem da hoće, može prestati postojati samo ako sam odluči raspustiti se. Četiri godine možemo ovako funkcionirati kao manjinska vlada. To nije dobro, ali u Europi ima puno takvih primjera. Ali ako se Sabor ne konstituira, ustavotvorac o tome ništa nije rekao jer je računao na zdrav razum i odgovornost ljudi koje je narod izabrao i kojima nitko ne može reći što da rade, ni predsjednik Vlade ni predsjednik države. U tom trenutku predsjednik države nema nikakvu ulogu, a naročito kad se Sabor konstituira. Onda treba tražiti mandatara. Dok nitko ne dobije mandat, nikakvi rokovi ne teku, a kad netko dobije mandat, ako ima 76 ili više potpisa, taj je već premijer, mada to predsjednik možda i ne zna.'
Uskoro opširnije
