"Pregovori s Hrvatskom odvijaju se dobro, hrvatska vlada želi da oni završe brzo, ali mi ne postavljamo vremenske okvire. Znam da je aspiracija hrvatske vlade dovršiti pregovore do 2025. godine, dobro je za nju da ima takvu ambiciju, rekao je Cormann za Hinu tijekom gospodarskog foruma u grčkom gradu Delfiju.

"No iz našeg kuta gledanja ne mogu predvidjeti kako će se odvijati određeni koraci u pregovorima", rekao je i dodao "Bit će to, dakle, što je prije moguće ali možda će trebati više vremena".

Da bi zemlja postala članicom mora usvojiti 268 "pravnih instrumenata" na kojima inzistira OECD. Hrvatska ih je usvojila 43, najmanje od šest kandidata za članstvo, podatak je s internetske stranice OECD-a. Ostali kandidati su južnoameričke zemlje Brazil, Argentina i Peru te europske Bugarska i Rumunjska. OECD, osnovan 1961. godine, klub je 38 zemalja koje sebe nazivaju demokracijama i tržišnim gospodarstvima. Članice ga same financiraju, na svojim sastancima raspravljaju o globalnim problemima te objavljuju gospodarske analize i prognoze. OECD predlaže zemljama kakve ekonomske politike voditi.

Cormann, bivši ministar financija Australije, na čelnoj je poziciji OECD-a od lipnja 2021., a prije tjedan dana u Zagrebu se sastao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i glavnim hrvatskim pregovaračem Gordanom Grlićem Radmanom.

Plenković je tom prigodom rekao da će Hrvatska pristupiti OECD-u „najranije“ 2025., ali bi po tom pitanju „zadržao određenu fleksibilnost“. Mandat aktualnoj hrvatskoj vladi istječe u drugoj polovici 2024. kada se očekuju izbori. OECD je s Hrvatskom otvorio pregovore u siječnju 2022., pet godina nakon što je u sjedištu u Parizu zaprimio njen zahtjev za učlanjenjem. Hrvatskoj vladi je ulazak u OECD politički bitan pa pregovore vodi ministarstvo vanjskih poslova.

“Postali smo članica svih relevantnih međunarodnih organizacija, još nam jedino preostaje postati članica OECD-a”, rekao je Grlić Radman u obraćanju medijima nakon početka pregovora.

Upravljanje državnim poduzećima Cormann trenutačno ne vidi neko posebno problematično područje, ili prepreku, u pregovorima s Hrvatskom. "To tek trebamo ustanoviti tijekom procesa", odgovorio je. OECD-ovi tehnički odbori, u kojima su osobe iz zemalja članica, nadgledaju usvajanje zakonskih instrumenata.

OECD je u lipnju 2021. priopćio da Hrvatska mora poboljšati upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Hrvatskoj je preporučio uspostavljanje tijela za koordinaciju vlasništva, zatražio veću transparentnost i javne objave vezane za te kompanije. Također i jačanje autonomije i neovisnosti nadzornih odbora.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo je lani da je zbog toga osnovalo “Akcijski plan za implementaciju preporuka OECD-a” te da ispunjavanje uvjeta ide prema planu.

Pravosuđe je također jedno od područja koje OECD prati u zemljama kandidatima. Proces pristupnih pregovora desetak zemalja koje su se zadnje pridružile trajao je između 3 i 7 godina. "Pregovori ovise o brzini kojom razni dijelovi vlade dostavljaju informacije, brzini kojom odgovaraju na naše zahtjeve, te brzini kojom parlament i vlada provode reforme u skladu s kriterijima OECD-a", rekao je Cormann.

Posljednja zemlja primljena u OECD bila je Kostarika, zemlja srednje Amerike, koja je počela pregovore u travnju 2015. a pristupila organizaciji u svibnju 2021. Brazil je usvojio 130 od 268 traženih instrumenata pa bi mogao prvi okončati pregovore među sadašnjim kandidatima. Rumunjska ih je usvojila 73, Bugarska 62, Argentina 61, a Peru 54. Cormann, međutim, ne želi reći koja bi zemlja mogla prva ući.

"Šest zemalja je primilo naš poziv da počne pristupne pregovore, Brazil i Hrvatska su jedne od njih, ali tu su Rumunjska i Bugarska, te Argentina i Peru. Sve te zemlje imaju priliku temeljem zasluga. Oni najbolji će napredovati. To će ovisiti o njihovom radu u nadolazećim mjesecima, i godinama", zaključio je Cormann.