'Prema podacima koji pristižu, čini se da će ukupna šteta biti oko 500 milijuna kuna, samo u našoj županiji. Povjerenstvima za procjenu štete, ostavljen je rok od 50 dana. Prema prvom preliminarnom izvješću, od proglašenja elementrane nepogode, u Osječko-baranjskoj županiji, šteta je iznosila preko 325 milijuna kuna, tako da je pola milijuna kuna potpuno realno za očekivati', kaže Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana.

Poljoprivrednici su sada, svoj 'pogled s neba' usmjerili prema Ministarstvu poljoprivrede od kojeg očekuju pomoć. Prijave štete bude među njima nadu da će im država, bar jednim dijelom, nadoknaditi izgubljeno.

Od danas, 31. kolovoza, po najavama ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, trebao bi biti raspisan natječaj po Mjeri 5, vezan uz sanaciju šteta od elementarnih nepogoda, a koje obuhvaćaju štete i od požara i od suše. Natječaj će biti raspisan do kraja listopada i sve velike štete, prema riječima ministra moći će se financirati u 100 postotnom iznosu iz EU fondova. 

Sanacija neće ići lako

No, Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskig župana i HDSSB-ov pretendent na mjesto ministra poljoprivrede, upozorava da pokrivanje šteta iz mjere 5 neće ići tako lako. Prema njegovim riječima, za sanaciju šteta osigurano je samo 20 milijuna kuna, a 223, 5 milijuna iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske od 2014 do 2020. godine, odnosi se na natječaj za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događanjima

'Time se seljake dovodi u zabludu. Sredstva će se dijeliti putem natječaja za namjenu i uvjete propisane tim natječajem. Kroz to će se moći financirati sanacija poljoprivrednog zemljišta,građenje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrasturkture, nabava poljoprivrednih strojeva i drugih sredstava potrebnih za rad.Ali poljoprivrednici će opet prvo morati uložiti određena sredstva da bi mogli doći do novca iz natječaja', kaže Kraljičak.

Kraljičak upozorava da će tako sredstva biti nedostupna za one koji primjerice nemaju legalizirane objekte, a i za one kojima su nasadi stradali od tuče ili poplave.

'Ove godine već je bila proglašena elementrana nepogoda od poplave, a šteta je iznosila 110 milijuna kuna, podsjeća Kraljičak.

Problemi se produbljuju

Sve to događa se, smatra Kraljičak, zato što se problemi u hrvatskoj poljoprivredi ne rješavaju već se produbljuju iz godine u godinu, a glavni nositelji su javna poduzeća.

'Ne rješavaju se osnovne stvari, nema izmjere, nema sređenog katastra. Javna poduzeća nositelji su nereda u zemljišnim knjigama jer nisu sređivali imovinsko.pravne odnose, a sad kad su investitori, to je glavna kočnica, što je primjerice, slučaj kod Hrvatskih voda i pitanja rješavanja kanala na terenu', kaže Kraljičak.

Rješavanje tih problema dugo je i kompleksno, a ono što sada trenutno muči poljoprivedne uzgajivače je kako sanirati štetu i opstati.

'Neki neće uspjeti pokriti ni trošak sjemena i zaštite. Seljaci će ostati dužni. Već treću godinu za redom, područje općine Bilje na udaru je elementarnih nepogoda i više ne znamo kako ćemo dalje. U istom su 'košu' i veliki i mali proizvođači, Ranije se sa hektara soje moglo dobiti i do 12000 kuna, a ove godine neće biti niti 1,5 tona soje što je nešto više od 3500 kuna, po hektaru', kaže poljoprivrednik Dani Varga iz Bilja.

Uništene proljetne kulture

Na području općine Bilje, kojem dobrim dijelom pripadaju i poljoprivredne parcele Belja, kompletno je uništena proljetna kultura: kukuruz, šećerna repa, suncokret, soja i povrće.

'Zaprimljeno je 86 prijava , a prema prvom priopćenju šteta je 13 milijardi i 69 tisuća kuna. Najviše je stradao kukuruz i povrće koje se zbog niskog vodostaja u bunarima nije moglo ni navodnjavati. Ovaj kraj poznat je po proizvodnji začinske paprike, ali ove godine njeni uzgajivači će pretrpjeti velike gubitke. Sad se spašava što se spasit da, pa se trenutno 'skida' jesenski kukuruz sa polja, iako za to još nije vrijeme', kaže Ivica Plašćak, predsjednik povjerenstva za procjenu štete Općine Bilje.

Gubitke zbog suše, neće osjetiti samo poljoprivrednici. Posljedice će se odraziti i na krajnje potrošače očekivanim poskupljenjem hrane.

'Zbog cijene kukuruza, kojeg će nedostajati, povećat će se i cijena mesa, svinjetine. Procjenjuje se, da će za sto kilograma kukuruza biti potrebno oko 200 do 250 kuna, za razliku od sadašnjih 150 kuna, a što će bitno utjecati na uzgoj svinja. Isti slučaj je i kod pripreme suhomesnatih proizvoda za što je neophodna začinska paprika, koja je ove godine stradala zbog suše. Njena cijena će također skočiti na 200 kuna i više za kilogram', kaže Plašćak.

Hrana će poskupjeti

Povećanje cijena hrane u cijelom svijetu, rezultat je globalnog zagrijavanja, što predstavlja prijetnju cijelom čovječanstvu. Procjene stručnjaka s Globalnog institute za održivost na Univerzitetu Ruskin, da će do 2040. cijena hrana biti četiri puta viša u odnosu na one iz 2000. godine, pokazuju se točnima. Već sada su cijene hrane dvostruko više nego prije 15 godina.

Ujedinjeni narodu na osnovu datih analiza, u posljednih nekoliko mjeseci vode aktivnu kampanju, u kojoj navode da bi nestašica hrane mogla dovesti i do veće političke krize.

Intenziviraju se pripreme za skup UN-a o klimatskim promjenama ,u Parizu, koji će se održati od 30. studenog do 11. prosinca, a na kojem treba biti postignut sporazum o smanjemu emisija stakleničkih plinova, glavnom uzročniku klimatskih promjena.

Europska unija, u ožujku ove godine, objavila je cilj da se emisije stakleničkih plinova do 2030. godine smanje barem za 40 posto u odnosu na 1990. godinu. Kao članica EU u tom smjeru trebala bi ići i Hrvatska. Inače nikakve mjere Ministarstva poljoprivrede, ni sredstva Europskih fondova neće zaustaviti propadanje poljoprivrede i glad kao krajnji rezultat elementarnih nepogoda.