'Ovaj zakon nastao je kao posljedica ugroze građana, s ciljem da ih se zaštiti i da se zaštiti njihova imovina i narušeni zakonodavni i ustavni poredak. Nastao je radi zaštite javnog i ustavno-pravnog poretka, radi zaštite prava državljana RH i kako bi se zaustavile zadruge koje su na teritoriju nevolašteno obavljale djelatnost kreditnog poslovanja bez dozvola HNB-a, Hanfe, Trgovačkog suda i Ministarstva financija', kazao je Škibola predstavljajući zakon pred zastupnicima.

Pojasnio je i kako su funkcionirale RBA i druge zadruge. 'Određeni neovlašteni vjerovnici iskoristili su pravne praznine i nepremnost države da se zaštiti i u desetak godina djelovanja napravili su paraleni financijski sustav. Nakon što su razotkriveni prestali su s time, ali ostale su posljedice u financijskom i pravnom sustavu. Onima kojima je već napravljena šteta potrebno je omogućiti pravni okvir', rekao je Škibola.

'Sve političke strukture i sva državna tijela nečinjenjem i indolencijom su ugrozile pravni poredak a građane ostavili nezaštićenom lovinom lihvara i prevaranata', kaže Škibola.

O RBA zadrugama, dodao je, govori se još od 7. saziva Sabora. 'Kreditne zadruga na scenu stupaju 2000. godine, a  predstavnici zadruga nisu provjeravali kreditnu sposobnost građana. Postavlja se pitanje zašto to nisu radili kada bi svima cilj trebao biti naplata dugovanja?', kazao je Škibola.

Cilje je, kaže Škibola, doći do nekretnine dužnika, zbog čega je većina takvih ugovora sklopljena s građanima na otocima, poput Raba. 'Same zadrugu su priznale da ima oko 3.000 ugovora iako mi mislimo da ima puno više. Mnogi dužnici nisu dobili cijeli iznos kredita, a zbog ugovora smo svjedočili i brojci od oko 500 deložacija i 10-tak suicida. Mnogi dio dužnika je obolio', pobrojao je Škibola.

Zadruge su djelovale preko posrednika, koji su, kaže Škibola, u Hrvatskoj osnivali trgovačka društva i kupovali nekretnine dužnika, jer su bili svjesni da neće moći otplatiti kredit. 'Stvoren paraleni ilegalni sustav kojeg su HNB, Hanfa i DORH propustili kontrolirati', kazao je Škibola.

Usvoji li se ovaj zakon, smatra Škibola, eliminirat će se paralelni sustav ali i odgoditi ovrhe.

Škibolin zakon podržala je i Vlada koja je podnijela 11 amandmana. U tom smislu se predlaže promjena naziva samog zakona, propisuje na što se primjenjuje zakon, proširuje se polje primjene i na druge pravne poslove javno-bilježničke akte sklopljene u RH između dužnika i neovlaštenog vjerovnika koji su nastali kao posljedica ili se temelje na ugovoru o kreditu s međunarodnim obilježjem. Također, amandmanima se definiraju pojmovi dužnika, neovlaštenog vjerovnika i ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem.

 Zakon je podržao i Goran Aleksić iz Snage koji je zajedno sa SDP-ovim Peđom Grbinom također podnio amandman. njime traži da se zakon odnosi i na one ugovore koji su potpisani van granica Hrvatske.

Aleksić je upozorio da se zakon neće odnositi na one dužnike koji su već ovršeni, ali da će oni moći na sudu, ukoliko zakon bude usvojen, upozoriti da su ugovori s RBA zadrugama ništetni i onda će na sucu biti da odluči.

Nezavisni u Klubu Mosta Tomislav Žagar, prenosi Hina, ustvrdio je kako su se koristile pravne praznine, a neovlašteni posrednici sklapali su ugovore s onima koji nisu mogli sklapati normalne kredite pa su prihvatili ovaj koji im je bio prihvaćen.

'Po prvi put u pravni sustav unosimo zakon koji treba riješiti dilemu koja se pojavljivala godinama. Donošenjem predloženog zakona dodatno će se urediti naš pravni sustav. No, njegovim donošenjem nitko nema pravo očekivati da je sve riješeno. Tek tada počinju mogućnosti koje imaju dužnici. Svatko za sebe od njih će razmisliti i ponuditi svoja rješenja temeljem dokumentacije koju ima i iskustava koja ima', poručio je HDZ-ov Josip Borić.

Kako je zakon pravno dobro postavljen, a Vlada ga je dodatno dobro popravila svojim amandmanima, smatra i SDP-ov Boris Lalovac koji se međutim upitao kako je moguće da austrijska nadzorna tijela nisu pitala sporne zadruge što su radili u Hrvatskoj. 'Kako Austrija koja štiti građane i njihove institucije nije došla i pitala ih što to rade po Hrvatskoj', rekao je Lalovac.

Nije mu jasno niti kako je moguće da jedna takva financijska institucija zadruga ulazi na hrvatsko tržište s kamatama do dva posto dok njihova matica u Hrvatskoj financira građane po 6, 7 ili 8 posto po redovnim plasmanima.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) nazvao je taj , kako su ga mediji već nazvali, 'Škibolin zakon', 'zakonom nade'. Istaknuo je i kako će on biti velika pomoć građanima 'koje su državne institucije ostavile na cjedilu, a sve je to pokazatelj kaosa na hrvatskom kreditnom tržištu dok regulatori ne odrađuju svoj posao'.