'Na žalost stanje oko broja napuštenih pasa se iz godine u godinu ne mijenja i preko ljeta je uvijek njihovo napuštanje pojačano, kao i njihovo primanje u azil. Jedino što varira je broj njihova udomljavanja pa je rekordne 2012. u kolovozu udomljeno njih 99, dok je prosjek udomljavanja 50 do 60 pasa mjesečno. Voljeli bismo da se i ove godine ponovi 2012.', rekla je Gordana Popović iz zagrebačkog Skloništa za nezbrinute životinje u Dumovcu.

Ističući da je stanje u Skloništu za nezbrinute životinje alarmantno, Popović smatra da do bolje situacije po tom pitanju može doći samo promjenom svijesti ljudi ili njihovim kažnjavanjem. Inače će se svake godine ponavljati ista priča, dodala je.

Trenutno u azilu imaju oko 180 pasa iako je njegov kapacitet oko 160 pasa, dok je s onima 'na čuvanju' ukupno 200. 'To je apsolutna prekapacitiranost', kazala je.

'Evo vam psa'

Upozorila je da građani, po sistemu 'evo vam psa', jednostavno dođu i ostave ih pred azilom, mada ih nemaju gdje smjestiti. Iako je čipiranje pasa djelomično popravilo situaciju, Popović je kazala da je još uvijek velik broj pasa nečipiran, iako je to zakonska obaveza.

Na problem nečipiranja pasa i slabu svijest o potrebi zaštite životinja upozorila je Jasenka Pavić iz Udruge za zaštitu i dobrobit životinja 'Indigo', ističući i problem slabog provođenja Zakona o zaštiti životinja. 'Zakon je dobar, ali se ne provodi. Kada bi se bolje provodio kaznama bi se dobro mogao napuniti prazni državni proračun, a i životinjama bi bilo bolje', kazala je. Rješenje problema vidi u besplatnom čipiranju životinja čim ih se dovede veterinaru ili u neku kliniku, čime bi psi i mačke ušli u sustav i znalo bi se tko su im vlasnici. 'U Hrvatskoj postoji obaveza o čipiranju, ali se to odvija relativno kasno. Imamo velik broj pasa nađenih s ogrlicama, ali bez čipa pa se ne može utvrditi njihov vlasnik', rekla je Pavić.

Naglasila je kako su sa svih strana 'pritisnuti' s informacijama o napuštenim životinjama te navela primjere od ostavljanja cijelih psećih legala u šumama, ostavljanja pasa uz autoceste, ubacivanja pasa u tuđa dvorišta do vezanja pasa uz rasvjetne stupove. 'Svega ima, bude svega na što se može pomisliti kad je u pitanju ostavljanje životinja', rekla je Pavić, upozorivši na nedovoljnu svijest građana o zaštiti životinja. 'To je kod nas jedan korak naprijed, a dva unatrag', dodala je.

Razliku u svijesti o potrebi zaštite životinja između naših građana i građana zapadnoeuropskih zemalja istaknula je i predsjednica riječkog Društva za zaštitu životinja Zdenka Jelovčan. 'Kod građana zapadnoeuropskih zemalja svijest o zaštiti životinja je puno veća nego kod nas gdje je još uvijek dosta okrutnosti prema životinjama. Također, ne provodi se Zakon o zaštiti životinja jer zlostavljači često prođu ne kažnjeno', upozorila je.

U udomljavanju pomažu i turisti

Jelovčan je kazala i da se njihovom azilu trenutno nalazi oko 110 pasa svih dobi te da je broj ostavljenih životinja isti kao i prošle. Dodala je da je nešto malo bolja situacija s udomljavanjem životinja zbog stranaca koji ih znaju udomiti te zbog kontinuiranog rada na informiranju građana.

Važnost stranih turista kod udomljavanja napuštenih životinja u Dubrovniku istaknula je i volonterka i tajnica dubrovačkog Društva za zaštitu životinja Sandra Sambrailo, rekavši da su prošli tjedan tri psa udomili u Njemačku. Smatra da bez pomoći stranih udruga i građana ne bi opstala niti jedna udruga, jer stranci imaju izraženiju potrebu za volontiranjem i pomaganjem u radu sa napuštenim životinjama, što kod nas još nije raširena praksa.

Navela je da se u odnosu situacija s brojem napuštenih životinja na dubrovačkom području ne mijenja. "Trenutno imamo 376 pasa, 79 mačaka i mačića, tri galeba i jednog mladog sokola nađenog na Mljetu, koji je trenutno na liječenju u Šibeniku", rekla je. Navela je i da ove godine imaju više problema sa ozlijeđenim pticama jer ljudi ostavljaju otpatke koji ugrožavaju životinje.

Ljudi, dodala je, životinje najčešće ostavljaju u selu Bosanka iznad Dubrovnika koje je najbliže njihovu utočištu.

Sambrailo je ukazala i na problem smještaja utočišta životinja koje se nalazi izvan Dubrovnika na vrhu brda. 'Zima je uništila nastambe i mreže koje smo imali za zaštitu životinja i volontera i ove godine Društvo bez pomoći Grada Dubrovnika ne može samo riješiti taj problem. Volonteri su gore 24 sata i po zimi će trebati imati bar jednu kamp kućicu koju neće odnijeti vjetar, a i životinje trebaju imati bar minimum uvjeta', istaknula je.