'Štedljivi' proračun podrazumijeva da će Vlada, resorna ministarstva, Ured predsjednika (bivšeg i budućeg) potrošiti isto kao i u 2009. dok će Sabor dobiti čak 106 milijuna kuna (ili 70 posto) više sredstava nego u ovoj godini. Razlog su naravno predsjednički izbori, ali u tom se povećanju našlo mjesta i za opremanje Sabora na što je u 2009. utrošeno 200.000 kuna a u 2010. je planirano sedam puta više - 1,4 milijuna kuna.

Ipak, najveća značajka štedljivog proračuna za sljedeću godinu je kresanje subvencija u poljoprivredi i brodogradnji. Tako će brodogradnja 180 milijuna kuna manje, a poljoprivreda - jedini proizvodni sektor koji realno ima potencijal izvući zemlju iz duboke krize - u 2010. će dobiti čak 650 milijuna kuna manje za poticaje.

Pridoda li se tome još 200 milijuna kuna manje u 2011. godini (prema trogodišnjoj projekciji) čini se da se država u vrijeme recesije potpuno odriče poljoprivrede i proizvodnje hrane. Od značajnijih stavki svakako treba spomenuti kako umirovljenici ni u sljedeće tri godine neće dobiti božićnicu.

Za prijevoz učenika u trodogišnjem razdoblju nisu predviđena nikakva sredstva kao ni za besplatne udžbenike.

Sve nabrojeno najviše će pogoditi istočnu Hrvatsku, jer osim što zaostaje za ostalim dijelovima zemlje, Slavonija i Baranja je i u ovom proračunu zaboravljena. Da je poljoprivreda na marginama interesa političkih elita svjedoči i podatak da od pompozno najavljivane gradnje višenamjenskog kanala Dunav - Sava u sljedeće tri godine neće biti ništa jer sredstva od milijun kuna na godinu dovoljna su samo za papirologiji.

Kada se pak pogledaju ostala kapitalna ulaganja čini se da u sljedećoj godini istok Hrvatske neće dobiti doslovce ništa. Naime, u autoceste je država u posljedne dvije godine izdvajala 75 odnosno 98 milijuna kuna, a u 2010. će se iz državnog proračuna u tu svrhu u cijeloj Hrvatskoj potrošiti samo četiri milijuna kuna. Od kapitalnih ulaganja u predškolske, školske i visokoškolske ustanove u četiri slavonske županije nema ni jednog većeg projekta.

Zanimljiv je podatak o redovnom financiranju sveučilišta. Sredstva za sva hrvatska sveučilišta ostaju u granicama ovogodišnjih, osim za osječko koje će dobiti tri milijuna kuna manje nego u 2009. Isto tako, država iz proračuna planira potrošiti značajna sredstva za podizanje kvalitete zdravstvenih usluga u Hrvatskoj.

Primjerice, KBC Zagreb će u tu svrhu dobiti 128 milijuna kuna, KBC Rijeka 17 milijuna, a osječka i splitska bolnica ni kunu. I manje bolnice poput one u Čakovcu, Zadru i Puli će dobiti milijunske pomoći države, a među njima nema nijedne slavonske.

Dolaskom na vlast sadašnje koalicijske vlade na čelu sa HDZ-om izmišljeno je i Ministarstvo regionalnog razvoja, a u taj razvoj u 20 hrvatskih županija država u 2010. godini planira izdvojiti točno 0 kuna.

U stavci “pomoć lokalnoj samoupravi” na listi gradova s istoka Hrvatske naći će se samo Ilok kojem će država pomoći s 457 tisuća kuna (u 2009. mu je dala 1,1 milijun kuna). Među općinama koje će država pomoći našli su se Voćin (1,2 milijun kuna), zatim Trpinja (2,1 milijun), Borovo (1,8) i Markušica (674.000).

Ipak, sve će slavonske županije iz državnog proračuna u sljedećoj godini dobiti više novca. Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska dobit će tri posto više sredstava, a Osječko-baranjska čak 29 posto više.