Rezultat prvih hrvatskih izbora za Europski parlament, koje je obilježila niska izlaznost i uspjeh oporbenih kandidata, nije iznenađenje, a porazi vladajućih koalicija skoro su redoviti, navode u utorak u komentarima slovenski mediji.
'Slabiji rezultat vladajuće koalicije na čelu s SDP-om zapravo se mogao očekivati jer se porazi vladajućih koalicija na europskim izborima događaju skoro redovito, time ih birači kažnjavaju za reforme koje moraju provoditi u svojim zemljama i u tome Hrvatska nije bila izuzetak', navodi u komentaru izbora ljubljansko 'Delo'.
'Nepopularne reforme kod birača su izazvale blokadu i otpor prema vladajućim strankama, a HDZ je igrao svoju igru kojom želi vratiti nekadašnju poziciju u hrvatskoj politici', navodi vodeći slovenski list. Dodaje da su izbori za europarlamentarce u Hrvatskoj bili obilježeni rekordno niskom izlaznošću, što se na prvim izborima događalo i drugim zemljama prilikom uključenja u EU pa je tako na prvim izborima za Europski parlamernt u Sloveniji u lipnju 2004. glasovalo samo nešto više od četvrtine registriranih birača.
Mali odaziv na izbore za Europski parlament u Hrvatskoj ljubljanski dnevni list 'Dnevnik' tumači smanjenim očekivanjem hrvatskih građana od EU i članstva u toj integraciji u odnosu na euforiju koja je u novim članicama vladala 2004., kad se u EU uključivala Slovenija.
'U Hrvatskoj su prvi europski izbori imali veliko simbolično značenje s obzirom na finale desetogodišnjeg pristupnog procesa, ali je očito da je europska perspektiva u međuvremenu postala manje zanimljiva za mnoge hrvatske građane. Članstvo u EU već duže vremena nema značenje dolaska u obećanu zemlju. Upravo na primjeru Slovenije, kojoj prijeti da će morati tražiti financijsku pomoć, Hrvati mogu vidjeti kako članstvo u Europskoj uniji ne predstavlja zaštitu od svih problema', navodi list.
Analizirajući rezultate, 'Dnevnik' tvrdi da je očito kako se HDZ pokušava vratiti na 'Tuđmanov put' i dobiti 'tvrđi nacionalistički profil' te da takav rezultat i preferencijalni glasovi koje je na izborima dobila Ruža Tomašić mogu izazvati zabrinutost nekih političkih promatrača. Oni ocjenjuju da bi se s Hrvatskom mogao ponoviti slučaj Mađarske, u kojoj se Bruxelles nije suprotstavio 'razgradnji pravne države' koju je nakon dolaska na vlast otpočela nacionalistički orijentirana madžarska vlada premijera Viktora Orbana, te da bi Bruxelles i dalje trebao brižno pratiti političke procese i afirmaciju vladavine prava u svojoj novoj članici, navodi ljubljanski dnevni list 'Dnevnik'.
