Nakon ljubljanskog dogovora kojim je riješeno pitanje mogućeg prejudiciranja granice i omogućen nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, možda će između Zagreba i Ljubljane biti potreban i dogovor o tome kome pripada pčelinja vrsta Apis mellifera carnica, koju Slovenci zovu kranjska čebela (slovenska pčela)
Čelnik Slovenske pučke stranke (SLS) Radovan Žerjav izjavio je u petak da je Hrvatska prisvojila tu pčelu u pregovaračkoj dokumentaciji koju je dostavila Europskoj komisiji. 'Hrvatska je u pristupnim pregovorima, u dijelu koji se odnosi na poljoprivredu, kao pregovaračko stajalište navela da je kranjska pčela njena autohtona vrsta', rekao je Žerjav za Slovensku tiskovnu agenciju (STA).
'Šokiran sam i uvjeren da bi Slovenija morala energično prosvjedovati', rekao je Žerjav, uspoređujući spomenuti slučaj sa zapletom oko konja lipicanaca koje Slovenci smatraju svojom autohtonom pasminom, ali se uzgajaju i u ergelama većine srednjoeuropskih država, a s godinama su postali gotovo austrijskim simbolom zbog slavne Bečke škole jahanja.
Apis mellifera carnica druga je najrasprostranjenija pčelinja vrsta na svijetu, s vrlo dobrim osobinama. Vrlo je radišna i štedljiva, a osobito malo hrane potrebno joj je u odnosu na druge vrste preko zime, kada nema pčelinje paše. No neki pčelari joj kao slabosti navode da je prilično osjetljiva i podložna bolesti.
Tu vrstu pčela Slovenci smatraju svojom autohtonom vrstom, o čemu postoji poseban zakon, a zovu je i 'slovenska sivka' zbog njene boje.