'Ako se postupak zaustavi prema hrvatskom zakonu o parničnom postupku, mirovao bi godinu dana, s mogućnošću produženja mirovanja za još godinu dana, što po neslužbenom tumačenju za Sloveniju nije zadovoljavajuće', navodi u subotu ljubljanski dnevni list 'Dnevnik', dodajući kako Slovenija očekuje vremenski neograničeno zaustavljanje postupaka protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima, sve dok se traži rješenje u okviru sukcesije.

Na jučerašnjem ročištu u sporu protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke zbog prenesene štednje hrvatskih štediša opunomoćenica Privredne banke Zagreb je sukladno dogovoru hrvatske i slovenske vlade predložila zastoj radi pokušaja mirnog rješenja spora, pozivajući se na zakon o parničnom postupku.

Jednogodišnji zastoj opunomoćenica Privredne banke Maja Špoljarić predložila je pisanim podneskom, dok su pravni zastupnici Ljubljanske banke zatražili rok za očitovanje od 30 dana, što je zagrebački građanski opći sud prihvatio.

S jednogodišnjim zastojem morala bi se prema prošlomjesečnom memorandumu dviju vlada koji su potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša složiti i tužena stranka, odnosno Ljubljanska banka, no njen je odvjetnik, navodi 'Dnevnik', istaknuo da memorandum određuje 'mirovanje tužbi dok traje traženje rješenja za tu problematiku', te da se to razdoblje ne može vremenski ograničiti.

Budući da se radilo o prije zakazanom ročištu protiv Ljubljanske banke u jednom od oko 17 postupaka koje Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka vode protiv Ljubljanske banke, ali prvom nakon što je potpisan memorandum dviju vlada, a Slovenija ratificirala hrvatski pristupni ugovor, neki slovenski mediji jučerašnje različite interpretacije pravnih zastupnika dviju strana uzimaju kao argument da je memorandum 'nedorečen' ili da ga Hrvatska 'već krši', te da spor oko devizne štednje nije riješen onako kakva su bila očekivanja slovenske vlade.

Novi zapleti oko tog pitanja pred hrvatskim sudovima nisu isključeni jer Slovenija memorandum shvaća kao međunarodni ugovor čije su odredbe važnije od hrvatskog zakona o parničnom postupku, dok ga je Hrvatska po nekim informacijama u svoj pravni sustav unijela kao međunarodni dokument koji je podređen hrvatskim zakonima, prenijeli su slovenski mediji.

'Dnevnik' navodi da se ne može predvidjeti kako će se pitanje prenesene štednje Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima rješavati, odnosno kakav će se pravni temelj uzeti za zastoj u tužbama.

'Ako hrvatski sud donese odluku da u sporu uvaži zakon o krivičnom postupku, otvorilo bi se pitanje bi li Ljubljanska banka pristala na mirovanje tužbi u trajanju najviše dvije godine jer će pregovori o rješenju spora sigurno trajati dulje. Ako Ljubljanska banka na to ne bi pristala, Hrvatska bi mogla tvrditi da memorandum ne poštuje Slovenija koja se memorandumom obvezala da će osigurati pristanak Ljubljanske banke na mirovanje postupaka. S druge strane, Slovenija bi mogla tvrditi da Hrvatska pokušava izigrati memorandum ili pak od Hrvatske zahtijevati da omogući dulje trajanje zastoja postupaka', navodi list.