Slovenija je 2004. kao prva od bivših jugoslavenskih republika postala članicom EU-a, a od prošlog prosinca blokira Hrvatsku na putu u članstvo. Ako se zastoj ne riješi u idućih nekoliko tjedana, Hrvatska vjerojatno neće završiti pristupne pregovore do kraja godine, što dovodi u pitanje buduće širenje Unije na zapadni Balkan, navodi NY Times.

Neslaganje također prijeti i primanju Hrvatske i Albanije u članstvo NATO-a tijekom svečane 60. obljetnice Saveza sljedećeg mjeseca na summitu u Strasbourgu, ističe list. Slovenska vlada inzistira da podupire ulazak Hrvatske u NATO, dok istodobno nacionalistička Stranka slovenskog naroda prikuplja potpise za referendum koji može blokirati ulazak Hrvatske u Savez, objašnjava list.

Slovenija zlorabi svoj položaj članice EU-a i misli da nas može ucjenjivati", izjavio je za NY Times Tomislav Jakić, vanjskopolitički savjetnik hrvatskog predsjednika. "Za nas je ključno da nismo spremni platiti naše pristup u EU s našim teritorijem", naglasio je Jakić, ukazujući na "besmislenost" tvrdnji Slovenije da joj je doticaj s otvorenim morem nužan zbog slobodnog prolaska brodova, koji je zajamčen međunarodnim pravom.

List citira i Iztoka Mirošiča, koordinatora za Hrvatsku u slovenskom MVP-u, koji je ustvrdio kako je Hrvatska, a ne Slovenija, prva povezala granični spor s pristupnim pregovorima.

Također se prenosi i predviđanje Boruta Grgiča, osnivača Instituta za strategijska istraživanja iz Ljubljane, da ponašanje Slovenije može postati obrazac u regiji, pridonoseći njezinom nazadovanju.

"Slovenija sada otežava stvari Hrvatskoj. Ako se Hrvatska pridruži, ona će otežavati Srbiji, koja će onda blokirati Kosovo. Kao rezultat tog spora, cijela regija može nazadovati", rekao je Grgič.

The New York Times posvećuje dosta prostora žarištu spora, utvrđivanju morske granice u Piranskom zaljevu, nastojeći zemljovidom i opisima objasniti elemente 18-godišnjeg spora Zagreba i Ljubljane. Kroz napis se provlači i motiv gostionice Kalin u Bregani/Obrežju kraj Zagreba kroz koju prolazi granična crta Slovenije i Hrvatske, zabilježena fotografijom.

"Sukob uključuje morsku granicu duljine nekoliko nogometnih igrališta i šačicu malih sela na sjeveru Istarskog poluotoka. Dok je neupućenima to teško razmrsiti, to je smrtno ozbiljno za ponosne Slovence i Hrvate u regiji koja je dugo bila obilježena krvavim sukobima oko teritorija", piše NY Times.

Uz isticanje da je predmet spora 20 četvornih kilometara mora u Piranskom zaljevu, gdje Hrvatska traži crtu sredine na što Slovenija ne pristaje i traži izravan doticaj teritorijalnog s otvorenim morem, list navodi neke kulturne sličnosti i razlike dvaju susjednih naroda uz opasku kako je "paradoksalno da Slovenija i Hrvatska, iako u regiji upletenoj u ratove 1990-ih, nikada nisu ratovale jedna protiv druge".

Konstatirajući kako suparništvo postoji, NY Times navodi da "Slovenci koji se ponose srednjoeuropskim radnim moralom, opisuju Hrvate kao sklone nezakonju, lijene i pretjerane nacionaliste. Hrvati se, zauzvrat, rugaju Slovencima kao bahatim i bez smisla za humor. Također se potsmjehuju Sloveniji zbog njezine veličine".

List citira i vlasnika gostionice na granici, 36-godišnjeg Sašu Kalina, koji se žali da mu svježe probuđeni nacionalizam tjera goste, dok dvojica slovenskih carinika na upit o posjetu gostionici, kažu kako nikada ne jedu kod Kalina, jer se boje da bio mogli slučajno prijeći na hrvatski teritorij i izazvati međunarodni incident.