Povodom obljetnice nezakonitog priključenja Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji Slovenija i dalje izražava čvrstu potporu suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica te ostaje privržena politici nepriznavanja tog nezakonitog priključenja, navedeno je u izjavi slovenskog ministarstva vanjskih poslova.

Sve veća militarizacija Krima i porast napetosti u Azovskom mogu mogu dovesti do pogoršanja u ionako nestabilnim sigurnosnim prilikama u regiji, navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova, izražavajući zabrinutost postupcima koje povećavaju nestabilnost. Očekujemo da će ruska strana u skladu s međunarodnim pravom osigurati nesmetan prolaz i slobodnu plovidbu Kerškim tjesnacem, navodi se u izjavi te izražava i zabrinutost zbog sustavnog kršenja ljudskih prava na Krimu, što je konstatirano u redovitim izvješćima ureda Visokog predstavnika UN-a za ljudska prava.

U ponedjeljak se obilježava peta obljetnica ruskog priključenja Krima, koje je uslijedilo nakon što je ruska vojska okupirala ključne točke u toj regiji, u kojoj je smještena najveća ruska vojna baza na Crnom moru, kao odgovor na svrgavanje s vlasti u Kijevu proruski usmjerenog ukrajinskog predsjednika u nastojanju te zemlje da početkom 2014. napravi ključan iskorak prema Zapadu.

U međuvremenu je izbila proruska separatistička pobuna u dvjema ukrajinskim regijama na istoku, Donjecku i Luhansku, a oko 13.000 ljudi ubijeno je u sukobima s ukrajinskom vojskom.

Velika većina zapadnih zemalja nije priznala referendum čije je održavanje poduprla Rusija kako bi se aneksija proglasila legitimnom. Zapadne sile, uključujući Europsku uniju i Sjedinjene Države nametnule su nakon aneksije Krima brojne gospodarske sankcije Rusiji, a Rusija je na to odgovorila svojim uvođenjem sankcija.