'Još vjerujem da vlada zna kamo vodi slovenski brod po uzburkanu moru, ali to nije dostatno. Vlada se mora izboriti za povjerenje javnost kako bi duboke i neizbježne reforme lakše provela jer bi ljudi to poduprli i pristali na odricanja', rekao je Kučan u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.

Povod razgovoru bila je 20. obljetnica izbora na kojima je Kučan (69) prvi put u demokratskom postupku postao izabrani slovenski čelnik, postavši 1990. predsjednik tadašnjega republičkog predsjedništva. Nakon promjene ustava i ukidanja kolektivnog predsjedništva osvojio je još dva petogodišnja predsjednička mandata i na tom položaju bio od 1992. do 2002.

Današnje suočavanje s gospodarskom i socijalnom krizom Kučan je usporedio s onim kad su slovenski političari u vrijeme kad se produbila kriza u bivšoj Jugoslaviji, donijeli odluku o osamostaljenju Slovenije. Kučan tvrdi da su ljudi onda bili obaviješteni o tom procesu i prihvatili su rizike za svoj razvoj te da sada to nije slučaj.

'Danas je dojam da kriza nije u središtu političke pozornosti i da ona gotovo nikoga ne zabrinjava. Zato ne iznenađuje da ugled politike u javnosti pada te da nema povjerenja u one koji vode državu, a to je glavni problem', rekao je Kučan. Po njegovoj ocjeni, situaciju u kojoj bi se svi trebali posvetiti izlasku iz krize zamagljuje stvaranje afera, politokratske borbe, ustavne tužbe, interpelacije protiv ministara u vladi, izvanredna zasjedanja parlamenta.

Prema zadnjim ispitivanjima javnog mišljenja, dvije trećine Slovenaca ne podupire Pahorovu vladu, a glavni je razlog duboka gospodarska kriza i neizvjesnost oko najavljenih reformi koje bi trebale povećati konkurentnost gospodarstva i smanjiti javne izdatke. Radi se u prvom redu o reformi mirovinskog sustava, promjenama na području radnog zakonodavstva te smanjivanju troškova javnog zdravstva.