Odnosi Austrije i Slovenije vrlo su dobri u političkom i gospodarskom smislu, a mogu se nadograditi unatoč nekim različitim stajalištima glede primjerice položaja manjina u jednoj i drugoj državi, ocijenili su u četvrtak u Beču predsjednici Borut Pahor i Alexander Van der Bellen
'Moj posjet spada u okviru naših nastojanja da sa svim susjednim državama imamo dobrosusjedske i odlične odnose', kazao je na konferenciji za novinare nakon sastanka Pahor koji je prvi strani čelnik iz Europske unije koji službeno posjećuje Beč nakon nedavnog pada vlade Sebastiana Kurza.
vezane vijesti
'Slovenija se zauzima za rješavanje problema dijalogom, a na taj je način moguće riješiti sva pitanja', kazao je slovenski predsjednik. Austrijski je domaćin istaknuo odlične rezultate u gospodarskoj suradnji jer je trgovinska razmjena između dviju zemalja lani prešla 5 milijarda eura.
Uz to, Austrija je najveći ulagač u Sloveniji i jedan od njenih najvažnijih trgovinskih partnera, a njeni turisti po broju noćenja i dolascima drugi po važnosti za slovenski turizam. Oko pitanja zaštite slovenske manjine u austrijskoj Koruškoj i manjine njemačkog materinjeg jezika u Sloveniji postoje razlike koje se mogu prevladati dijalogom, složili su se Van Bellen i Pahor.
Slovenija preostalu manjinu njemačkog materinjeg jezika smatra premalobrojnom i disperziranom da bi mogla dobiti ustavni status kakav imaju talijanska i mađarska manjina koje imaju dvostruko pravo glasa na izborima i svoje predstavnike u parlamentu, za razliku od najbrojnijih 'neautohtonih manjina' koje na to ne mogu računati.
Glede nuklearke Krško za čije se zatvaranja već niz godina zauzima Austrija koja je prije više desetljeća odustala od nuklearne energije, Pahor je potvrdio da su se i toga dotakli, ali da bi se eventualna takva odluka mogla dogoditi samo temeljem referenduma u Sloveniji.
Predsjednici dviju država potvrdili su da su razgovarali i o europskim i regionalnim temama, ali i o nastavljanju režima pojačanih austrijskih kontrola na granici sa Slovenijom zbog migracija, što Slovenjija drži neopravdanim. Za pojačani nadzor austrijske granice sa Slovenijom ne vidim opravdanih razloga, kazao je Pahor, dodavši da su razlozi za to u Austriji možda motivirani unutarpolitičkim razlozima.
Kad je riječ o Europskoj uniji i radu buduće Europske komisije koja će se formirati temeljem rezultata proteklih europskih izbora, Pahor je rekao da će uz Brexit glavna zadaća tog europskog tijela biti dogovor o zajedničkoj europskoj migracijskoj politici, čime bi se rasteretile nacionalne vlade tog pitanja oko kojega nema konsenzusa.
Što se tiče mogućnosti širenja Europske unije na europski jugoistok, Van Bellen je kazao da bi već i zbog vjerodostojnosti EU-a bilo potrebno da se ubrza europski put Sjeverne Makedonije i Albanije, dok je Pahor kazao da proširenje EU-a na jugoistočnu regiju nije upitno s obzirom na apsorpcijsku sposobnost EU-a jer se radi o malom broju država i malom broju stanovnika, ali da oko termina za uključenje regije u Europsku uniju nema političke suglasnosti.
'Europska bi unija na zapadni Balkan trebala gledati kao na cjelinu', kazao je Pahor.
