Tako je Zmajlović, piše Večernjak, presedan u civilnom služenju vojnog roka jer su ostali civilni ročnici uglavnom tu dužnost prema domovini odrađivali u domovima za djecu, za starije osobe i drugim sličnim ustanovama, dok je aktualni ministar zaštite kao ročnik bio direktor i član Gradskog poglavarstva. On je te funkcije obnašao i prije odlaska na civilno služenje vojnog roka iako je Zakon o civilnoj vojnoj službi (koji više ne vrijedi jer je u međuvremenu Hrvatska ukinula obvezno služenje vojnog roka) jasno određivao da se 'civilnog obveznika ne smije uputiti u pravnu osobu ili tijelo gdje je u vrijeme upućivanja bio zaposlen ili gdje je radio godinu dana prije upućivanja u civilnu službu'.

Povjerenstvo za civilnu službu odobrilo je Zmajlovićev zahtjev da civilni vojni rok od osam mjeseci odradi u Gradu Jastrebarskom od lipnja 2005. do ožujka 2006. Zmajlović tvrdi da je kao civilni ročnik obavljao administrativno-tehničke poslove iz nadležnosti iz nadležnosti Upravnog odjela za stambeno-komunalne poslove, prostorno uređenje, zaštitu okoliša i geodetske poslove Grada Jastrebarskog.

Priznao je da je dok je služio vojni rok i dalje bio odgovorna osoba u Komunalnom. 'Stav vlasnika Komunalnog (Grada Jastrebarskog) bio je da i dalje zastupam poduzeće kako bi se zadržao kontinuitet poslovanja i na taj način uštedjelo oko 100 tisuća kuna', kazao je Večernjaku Mihael Zmajlović. Pojasnio je kako je u periodu civilnog služenja vojnog roka odrađivao administrativne poslove u Gradu, direktorske u Komunalnom te bio član Poglavarstva, tako da mu je radni dan trajao između 10 i 12 sati.