"Odlagališni plinovi se spaljeno bacaju, ali u ovom slučaju na Karepovcu postoji i opcija da se od tog plina proizvodi električna energija", rekao je voditelj projekta sanacije Karepovca u ime zajednice ponuditelja Ivan Barbić.

Odgovarajući na novinarska pitanja, istaknuo je da na Karepovcu ima oko 159 tisuća prostornih metara plina, što je kapacitet dovoljan za proizvodnju električne energije.

To je prvi put da se javno spominje mogućnost proizvodnje električne energije od plina na odlagalištu otpada Karepovcu.

Barbić je objasnio kako je treća faza sanacije Karepovca nužna za zaštitu tla i zraka od štetnog djelovanja odlagališnih plinova i procjednih voda na tom odlagalištu.

Voditelj projekta sanacije Karepovca u ime Grada Splita Anto Krželj rekao je kako je treća faza sanacije ujedno i završna faza, a njezina je vrijednost 52 milijuna kuna.

"Rok za izvođenje sanacijskih radova treće faze na Karepovcu je kraj 2023. godine, a nakon toga će slijediti plinska faza", rekao je Krželj. Podsjetio je kako cjelokupni radovi, uključujući i dosadašnje dvije faze sanacije Karepovca, stoje 289 milijuna kuna, od čega je 114 milijuna nepovratnog novca iz fondova Europske unije.

Po njegovim riječima, Karepovac može primiti do 700 ili 750 tisuća kubičnih metara otpada.

Dosad je na Karepovcu odloženo oko 300 tisuća prostornih metara otpada, a na godinu se na nj odlaže oko 130 tisuća, što znači da još ima mjesta za 400 tisuća prostornih metara otpada koji će biti dopremljen u sljedeće tri godine.

Sanacija Karepovca zamišljena je kao istodoban proces s izgradnjom regionalnog odlagališta otpada Lećevice, s kojom bi se prestao odvoziti otpad na Karepovac, no izgradnja Lećevice još nije počela.

Na pitanje što će se dogoditi ako se Karepovac napuni a ne bude izrađena Lećevica, Krželj je odgoorio kako ne zna što će se tada dogoditi. "Morat ćemo se snalaziti", poručio je.