'Kao načelnik Županijskoga stožera za zaštitu i spašavanje, imam ovlasti uvesti radnu obvezu za djelatnike u županijskim tijelima', rekao je za Hinu Brčić, dodajući da je to i iskoristio te je tridesetak ljudi, uglavnom muškaraca, danas do kraja radnog vremena lopatama uklanjalo snijeg i poledicu ispred zgrade županije.

Po njegovu tumačenju, riječ je o organiziranom čišćenju snijega i poledice jer je dio djelatnika u županijskim tijelima i jučer bio dobrovoljno angažiran na tom poslu. Brčić je istaknuo da je današnje čišćenje snijega i poledice bilo potrebno zbog mnoštva građana koji dolaze u sjedište županije te kako sutra, ne bude li novih oborina, neće biti potrebna nova radna obveza.

Neki su mediji objavili da je dio djelatnika županije navodno bio nezadovoljan radnom obvezom jer je, kako su naveli, čišćenje snijega u ovlasti gradskih, a ne županijskih tijela. Brčić je odbio takve primjedbe i rekao da su 'gradski prostori opće dobro i ne treba gledati tko će ih čistiti u izvanrednim okolnostima kao što su sada'.

Odsječenom stanovništvu na području Aržana pomogla gorska služba

U više zaseoka na području Aržana zbog snježnih nepogoda ostalo je odsječeno 300 osoba a nekima od njih danas su pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) uspjeli motornim sanjkama dostaviti hranu i lijekove.

Aržano je popodne posjetio splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader

'Probijanje snježnih nanosa odvija se jako teško jer na području Aržana puše olujna bura koja na očišćene putove ponovno nanosi slojeve snijega', rekao je župan Sanader. Dodao je kako su visoki snježni nanosi u cijelosti zatrpali jednu kuću na području Aržana. A stanovnici Aržana izvijestili su da ponegdje snježni nanosi dosežu i visinu do sedam metara.

DUZS: stanje u Šibensko-kninskoj županiji se stabilizira

Stanje na području Šibensko-kninske županije pomalo se stabilizira, a iako je vjetar tijekom noći ponovno nanio snijeg na jučer očišćene ceste, one su danas očišćene i većina ih je prohodna, priopćila je kasno popodne Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS).

Na području općina Kistanje i Promina rade tri stroja za čišćenje te je većina cesta prohodna.

I u općini Ružić stanje se poboljšalo. Na tom su području dva zaseoka do kojih je teško doći - Milović Polje i Moseć Gornji te će do njih sutra ujutro na saonicama i magarcima biti organizirana dostava brašna i lijekova, navodi DUZS.

Na području Knina i Drniša situacija se također stabilizira. Ceste se i dalje čiste. Zbog smrzavanja cijevi mjesto Žagrović ostalo je bez vode.

Osječko-baranjske službe zadovoljne kako su odradile posao

Sve službe koje su zadužene za održavanje prometnica i ublažavanja šteta od snježnog nevremena u Osječko-baranjskoj županiji odlično rade svoj posao, a problema nema jer ih snijeg nije iznenadio, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare načelnik Stožera za zaštitu i spašavanje Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak

Svi učenici pohađaju nastavu, ceste su prohodne, službe za njihovo održavanje rade 24 sata, hitna pomoć prevozi bolesnike, a tramvaji voze redovito, rekao je Kraljičak te zahvalio svima na 'dobro odrađenom poslu'. Budući da se niske temperature i snježne oborine očekuju i sljedećih dana, 'stožer će kao i dosad biti u stalnoj vezi sa svim službama kako bi se u slučaju potrebe moglo odgovarajuće reagirati'.

Problem bi mogao nastati na Dravi i Dunavu, gdje se stalno stvara led, o čemu se brinu Hrvatske vode, rekao je Kraljičak.

Direktor Hrvatskih voda, vodnogospodarskog odjela u Osijeku Zoran Đuroković rekao je kako je trenutačno sve pod nadzorom, no Hrvatske vode i svi u Stožeru za zaštitu i spašavanje Osječko-baranjske županije spremni su i na "moguće najcrnje scenarije". To se ponajprije odnosi na moguće stvaranje ledenih barijera na Dunavu, koji u tom slučaju ne bi mogao primati sante leda iz Drave, rekao je Đuroković i dodao kako su tzv. ledene poplave najstrašnije.

Istaknuo je kako su upravo zato na Dravi stalno četiri ledolomca koji ne dopuštaju stvaranje ledenih barijera i čepova, od kojih dva plove od ušća Drave u Dunav kod Aljmaša prema Osijeku, a dva sprječavaju da se kod cestovnoga i željezničkog mosta u Osijeku stvore ledene barijere.

Đuroković je istaknuo kako je u Mađarskoj u Baji u pripravnosti pet ledolomaca, kojima se nije koristilo 30 godina, a sad se zagrijavaju kako bi, ako zatreba, bili spremni krenuti na razbijanje leda na Dunavu.

Mjerodavne službe za obranu od leda u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj u stalnoj su vezi jer, kako je rekao Đuroković, voda ne poznaje granice i nužna je zajednička obrana od moguće najcrnje prognoze. Ledena poplava dogodila se 1956. godine u Mađarskoj i tada je na razbijanju leda na Dunavu bila angažirana i tadašnja JNA, rekao je Đuroković.

U Osječko-baranjskoj županiji Dunav je najugroženiji na tzv. Daljskoj krivini. Zbog neprekidnog rada, jedan je ledolomac 'izvan pogona', ali je zamijenjen drugim, rekao je Đuroković.