Tenzije između Beograda i Zagrebu ponovno su visoke. Ovoga puta kanonadu verbalnih eskapada iz Beograda izazvalo je postavljanje spomenika blaženom kardinalu Alojziju Stepincu u Osijeku. Naravno, podizanje tenzija je uzročno-posljedično povezano s blizinom izbora
Svaki put kad se približe neki izbori u Hrvatskoj ili Srbiji odnosi se značajno pogoršaju. Mandat srpskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću istječe u svibnju, a predsjednički izbori bi se, prema predviđanjima, mogli održati u travnju. Zašto srpski državni vrh ustrajava na prozivanju Hrvatske zbog fašizacije, zašto im je na meti baš kardinal Stepinac i kako to da do zaoštravanja odnosa dolazi uvijek pred izbore, pitali smo politologa Anđelka Milardovića s Instituta za europske i globalizacijske studije (INEGS).
Milardović kaže da srpski državni vrh s domaćom petom kolonom govori o fašizaciji Hrvatske, ali ništa neće reći o rehabilitaciji Draže Mihailovića na Visokom sudu u Beogradu 2015. godine. Rehabilitacijom četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Srbija je faktički dobila dva antifašistička pokreta - partizanski i četnički - koji su se borili međusobno, što je izvan svake pameti. 'Isto tako ne žele ništa reći o rehabilitaciji Milana Nedića, srpskog kvislinga čija je vlada prva poslala izvještaj u Berlin da je 'jevrejsko pitanje riješeno'', poručuje Milardović.
Sada takvi tipovi, nastavlja politolog, govore o fašizaciji u Hrvatskoj, a koliko je njemu poznato, nijedan sud u Hrvatskoj nije rehabilitirao Antu Pavelića niti bi kome takvo nešto palo na pamet. Zbog toga smatra da ne stoji prigovor Dačića i srpske političke bulumente. Milardović priznaje da postoje pojave među desnim radikalnim skupinama koje su na tragu endehazije, ali nikome ne bi palo na pamet da se rehabilitiraju cijeli jedan režim i njegova zločinačka politika.
vezane vijesti
'Zašto se ne postavljaju pitanja o rehabilitaciji Nedića i zašto su židovske skupine isključene iz toga procesa te zašto na njemu ne mogu svjedočiti', pita se politolog s INEGS-a. Milardović je uvjeren da je srpskoj političkoj vrhušci Stepinac konstantna meta jer u njegovom slučaju postoji mogućnost razbijanja mita, a cijela srpska politička kultura i kolektivna svijest nabijena je i utemeljena na mitovima. Sjetimo se samo kosovskog mita, pa i ovog o Stepincu.
Međutim zanimljivo je da se napadi i međusobne optužbe uvijek zaoštravaju pred izbore. Milardović smatra da Hrvatska i Srbija funkcioniraju po sustavu spojenih posuda. Akcija izaziva reakciju. 'Optužbe na račun Hrvata da su ustaše i genocidan narod najbolja su tema za homogenizaciju tamošnjeg biračkog tijela', objašnjava Milardović. O međuovisnosti hrvatske i srpske politike te zaoštravanju odnosa pred izbore već smo pisali prilikom hrvatskih parlamentarnih izbora. 'Riječ je o instrumentalizaciji društva za njihove dnevnopolitičke potrebe', napominje politolog.
Milardović smatra da je Srbija glavni generator nestabilnosti u regiji te da je u zavadi sa svim susjedima. Mišljenja je da nastoji ostvariti političke ciljeve u drugim državama instrumentalizacijom svoje manjine. Vjeruje da se to radi i u Hrvatskoj. 'Nisu nikad odustali od teritorijalnih pretenzija, a traže podršku za EU', što je, vjeruje, slučaj političke psihijatrije. Upozorio je i na visok stupanj podudarnosti retorike Dačića, Aleksandra Vulina i Aleksandra Vučića o fašizaciji hrvatskog društva s dijelovima hrvatskog civilnog društva. 'Kakve su tu poveznice, zašto dijelovi toga društava ne reagiraju na rehabilitaciju Nedića te čemu dvostruki kriteriji i mjerila', zapitao se Milardović.
