Vojislav Šešelj oslobođen je po svim točkama optužnice. Prema prvostupanjskoj presudi Haškog suda nije kriv za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci. Suđenje Šešelju trajalo je trinaest godina, a bilo je puno presedana i kontroverzi. Ova šokantna presuda bila je tema večerašnjeg Otvorenog urednika i voditelja Domagoja Novokmeta. U emisiji su sudjelovali: Joško Klisović (SDP), zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) Dubravka Šuica, bivši načelnik Glavnog stožera OS RH Josip Lucić, odvjetnik Goran Mikuličić i bivša glasnogovornika haaškog tužiteljstva Florence Hartmann
Da je danas 1. travnja, Dubravka Šuica mislila bi da se radi o prvoaprilskoj šali. Šuica je vrlo razočarana i šokirana, kao i svi građani, a presudu nije očekivala. Očito se neka pogreška dogodila, rekla je Šuica.
Josip Lucić je zgrožen, a Šešelja je nazvao ideologom zla. Gotovo nitko od pravnika nije očekivao ovakvu odluku, rekao je Goran Mikuličić.
Ni srpska javnost nije ovo očekivala, komentirao je Joško Klisović, a ovakva presuda šalje krvu poruku: da govor mržnje i regrutiranje paravojnih formacija za zločine sud tretira kao dopušteno ponašanje po međunarodnom pravu. Ovo je skandalozan poučak suda, rekao je Klisović.
Florence Hartmann nazvala je Šešelja glasogovornikom zla i barbarstva u ime Miloševića, a ovakva presuda potpuno je suprotna od svega što riječ pravda znači. Danas se dogodilo samoubojstvo Haaškog suda, ali i udar na budućnost međunarodnog prava. Državne sisteme koji podržavaju masovno ubijanje treba zaustaviti, rekla je Hartmann, i dodala da je ovo poruka cijelome svijetu da nam je budućnost u opasnosti, tj. da je ovaj sudi napravio barbarizam za budućnost.
Još prije 1990. bilo je jasno da je velikosrpska politika uzela maha, rekao je Lucić. Tada se pojavljuje i Šešelj koji nije bio slučajna figura. Šešelj nije samo jedna budala, već vrlo inteligentan zločinac koji je stvorio sve pretpostavke za zločine.
Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu u studenom 2014.pokrenuli su rezoluciju u kojoj su upozorili Haaški sud na Šešeljovo ponašanje i njegovu ratnohuškačku retoriku nakon što je pušten iz pritvora. Takvu rezoluciju donio je i Hrvatski sabor, no Haaški sud nije reagirao, a Beograd se posebno oglušio - kao i danas, rekla je Šuica.
Izdvojeno mišljenje sutkinje Lattanzi bit će podloga za buduću žalbu tužiteljstva, uvjeren je Mikuličić. Problem sudaca općenito u Haaškom sudu primijetili su on i kolege još u početku, a problem je to što mnogi dotad nisu sudili. Rekao je da se kao pravnik kloni etiketiranja presude strašnom ili šokantnom - ona je pravno utemeljena ili nije - a to će odlučiti žalbeno vijeće.
U slučaju da Šešelj umre prije nego što završi žalbeni postupak, to bi bila vrlo loša poruka međunarodnoj zajednici i neće biti prvi puta da visoki politički dužnosnici Srbije ostanu bez presude, smatra Klisović.
U pitanje dolazi sam cilj osnivanja Haaškog suda koji se sada pokazao kao političko sudište, ocijenila je Šuica, a ne sud koji smo očekivali. Kad smo izručivali naše branitelje i heroje, smatrali smo da je pravedan sud.
Veličanje velikosrpske politike ne može destabilizirati Hrvatsku, smatra Lucić, a Klisović kaže da se nada da Šešelj i njegova stranka neće dobiti potporu u Srbiji - što je naročito važno za bilateralne odnose Hrvatske i Srbije.
Šuica kaže da nije za to da se bilateralna pitanja rješavaju otvaranjem ili zatvaranjem poglavlja u pregovorima za ulazak u EU. Nismo za to da blokiramo pregovore, želimo pomirenje i biti most prema jugoističnoj Europi što je glavni vanjskopolitički cilj Hrvatske. Trebamo se suprotstaviti takvoj opasnoj politici, ali istovremeno biti i faktor stabilnosti, zaključila je eurozastupnica.
Dojam da se drugačije sudi u različitim procesima i da se nastoji nivelirati krivnja dijele mnogi hrvatski branitelji, rekao je Lucić. Interesantno će biti ponašanje predstavnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. (...) Moraju se ograditi od Šešelja.
Žalbeno vijeće postoji da bi se unificirao stav i da bi se različite sudačke percepcije činjeničnog stanja pomirile, objasnio je Mikuličić.
Moramo tražiti u svim razgovorima sa Srbijom da se ukine sporni Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, rekao je Klisović. On je grubi nasrtaj na suverenitet država u ovome dijelu Europe. Smatra da su Srbi donijeli taj zakon za unutarpolitičke svrhe.
Luciću je apsolutno neprihvatljivo da se braniteljima sudi u Srbiji, a Šuica je naglasila da hrvatski europski zastupnici u svakome izvješću o napretku Srbije inzistiraju da uđe odredbe o ukidanju tog tzv. "mini-Haaga". Ići ćemo do kraja dok se to pitanje ne riješi jer je taj zakon napad na suverenitet Hrvatske, kazala je Šuica.
Indirektno taj su zakon već osporavale Austrija, Velika Britanija i Švicarska, nadovezao se Klisović.
