'Ako gledamo globalne brojke i primijenimo te brojke na Italiju, jučer smo imali oko 26.000, 27.000 novih slučajeva. Ne vjerujem da je Hrvatska u toliko kritičnom ili lošem stanju', komentirala je stanje s pandemijom koronavirusa u Hrvatskoj i Italiji dr. Nela Sršen sa Sveučilišne bolnice u Padovi
'Da, postoji nezadovoljstvo, očaj, strah građan, ali mislim da to postoji u svakoj državi ili republici', dodala je dr. Nela Sršen sa Sveučilišne bolnice u Padovi gostujući na N1 televiziji.
Sršen se trenutno nalazi u Hrvatskoj. Komentirajući brojke u Italiji, smatra da su one odraz situacije u cijeloj Europi, a pandemija utječe, kaže, na njen rad.
'Svaki dan netko od kolega i kolegica završi u samoizolaciji ili ima koronavirus, pa to znatno utječe i na dinamiku rada', istaknula je.
Međutim, ne smatra da je Hrvatska - bez obzira na rekordne brojke - u kritičnom ili lošem stanju.
'A što znači zakasnili s mjerama? Gledamo zemlje koje su imale lockdown. Mi smo tri mjeseca bili u lockdownu, ljeto nam je pomoglo najviše od svega toga. Uspjeli smo smanjiti brojku, doći na nulu, dočekali smo ljeto kako smo ga dočekali. Bio je, naravno, nizak naboj virusa, bolnice se nisu punile, opustili smo se previše. Umjesto da smo taj period iskoristili da izoliramo sve osobe koje su tada širile zarazu, iako niskog naboja, to nismo napravili. Italija je prošla jako tešku ekonomsku situaciju koju ne možemo zanemariti', kazala je.
Dodala je i kako vladajući s jedne strane trebaju rješavati naravno problem zdravlja i zdravstva, a s druge strane moraju osigurati da narod preživi.
'Okružena sam ljudima koji su ostali bez posla, živjeli su jako dobro, bili su uspješni ljudi, završili su na ulici zbog ovrha. Ne možemo se praviti da te stvari ne vidimo', ističe Sršen.
Kaže i kako je jako bitno da su mjere uniformirane. Ako Italija, recimo, zatvori skijališta, a Austrija ih ostvari otvorenima, to ništa neće promijeniti - samo će ljudi otići u drugu zemlju i tako će se virus nastaviti širiti.
'Kolektivna svijest i odgovornost su u ovom trenu najvažniji. Ne možemo se ljutiti na druge, a što smo mi napravili da se krivulja smanji? Rijetko polazimo od sebe. Ja još uvijek vidim ljude koji se ne pridržavaju mjera. Ako nastavimo s kolektivno neosjetljivošću, mislim da nećemo napraviti veliki posao. Stvar nije u jednoj političkoj stranci, što Stožer donose odluke. Stožer zatvori restorane, rade se fešte. O čemu govorimo? Ponavljam, najveća odgovornost je na nama i posebno ako imamo ove brojke - to trebamo isključivo zahvaliti našem ponašanju. Ako mislimo da će nam cjepivo riješiti problem, gadno se varamo', zaključuje.