Na samom početku Stjepan Šterc ponovio je da će ove godine u Hrvatskoj umrijeti 20 tisuća ljudi više no što će ih se roditi te da Hrvatska od 1991. bilježi pad novorođenih u odnosu na umrle. Kao preduvjet da se to promijeni naveo je financijsku sigurnost, useljavanje te izdvajanje četiri do pet milijardi kuna iz proračuna u demografsku politiku.

Kazao je da je nedavno bio na skupu ginekologa u Osijeku te da je tamo doznao mnogo informacija o razlozima zbog kojih žene rade abortus pa je tako pitanje o pronatalitetnoj politici okrenuo na razgovor o pobačaju koji je top tema ovih dana. 'Jedan od pokazatelja je da abortus provode najčešće žene koje već imaju dvoje djece. Donesite odluku o profesionalnom statusu majke s trećim djetetom. Mogli bismo dobiti desetak tisuća više žena koje bi odlučile roditi, a ne abortirati', kazao je Šterc.

Govoreći o mogućnostima povećanja nataliteta, kazao je da se Hrvatska treba osloniti na ljude koje će useliti, a prema njegovu mišljenju, to bi trebalo biti oko sto tisuća ljudi, a pozivao se na modele koje imaju Irska i Izrael. Naglasio je da je bitna disperzija stanovništva kako se ono ne bi koncentriralo isključivo na gradove.

Na kraju emisije govorio je o priči svog oca koji je bio na Bleiburgu te kazao da on zbog obiteljske prošlosti nije imao problema na fakultetu. 'Nisam imao posljedica u bivšem sustavu, na faksu sam bio novak i suradnik uvaženog profesora koji je bio izvorni komunist. Moja priča nije bila komplicirana', zaključio je.