Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je danas kako čelnica Građanske inicijative 'U ime obitelji' Željka Markić dijeli packe onima koji imaju primjedbe na njenu referendumsku inicijativu kojom želi promijeniti izborni sustav te ustvrdio kako je šteta što je tako isključiva, umjesto da se kroz zajedničku raspravu dođe do boljeg rješenja
'Gospođa Markić sebi uzima za pravo da dijeli packe okolo. Kao što ona ima legitimno pravo nešto predlagati i ja imam legitimno pravo se ne slagati', rekao je Josipović u emisiji Hrvatskog radija 'S predsjednikom uz kavu'.
Odgovorio je to upitan za komentar optužbe Željke Markić da on, uz HDZ, SDP i GONG, ne želi promjene i veću društvenu pravednost koja bi se postigla kroz izravni izbor zastupnika u Sabor. Istaknuo je pritom da se slaže s nekim dijelovima inicijative 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom', ali i da je u nekim dijelovima koje on predlaže kroz ustavne promjene "puno ispred prijedloga gospođe Markić'.
Objašnjava da im se prijedlozi djelomično preklapaju kad je riječ o preferencijalnom glasovanju, ali i da je on 'otišao korak dalje' jer želi da se dio zastupnika ne bira samo imenom s lista, već i imenom među pojedinačnim kandidatima. 'Tu sam puno ispred prijedloga gospođe Markić', ustvrdio je.
Kod inicijative 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom' ne sviđa mu se prijedlog da se izborni prag za ulazak u Hrvatski sabor spusti 'na tri ili čak na dva posto u određenim okolnostima'.
'To zaista prijeti mogućnošću, kad to još kombiniramo sa zabranom predizbornih koalicija, da u parlamentu imamo 20, 25 pa i više stranaka i dobijemo situaciju parlamentarne nestabilnosti i nestabilne vlade i trgovine koja je moguća. To smo, uostalom, u povijesti i viđali - male stranke da bi sačuvale većinu nekoj jačoj stanci tražile su nemoralne i neopravdane stvari. Mislim da u tom segmentu taj prijedlog nije dobar, a jest u nekim drugim. Neke stvari podržavam i šteta je da je gospođa Markić ovako isključiva i da se nije otvorila rasprava, kao što ću ja otvoriti raspravu o svom prijedlogu Ustava. Možda bi se zajedno došlo do nekog boljeg rješenja', kazao je.
Objašnjavajući glavne značajke svog prijedloga ustavnih promjena, Josipović ističe bolje stratificiranje pitanja referenduma (državni, ustavotvorni, zakonski, savjetodavni, lokalni), te uvođenje mogućnosti da građani s 10 tisuća potpisa stave na dnevni red Sabora bilo koje pitanje.
Najvažnijom i najvećom novošću svojih ustavnih promjena izdvaja jaku decentralizaciju države, u kojoj okosnica decentralizacije postaje 5 do 8 regija 'koje imaju vrlo visoke ovlasti u određivanju unutarnjih odnosa na podzakonskoj razini i puno više novaca'.
'Mislim da se na lokalnoj razni mnogi poslovi od važnosti za svakodnevni život građana mogu bolje uređivati i obavljati na lokalnoj razini nego samo u Zagrebu', rekao je. Ta bi promjena, dodao je, imala i velik utjecaj na politički život jer bi regije bile i izborne jedinice, utjecalo bi se i na smanjenje troškova administracije, a bit će i bolji, fleksibilniji okvir za gospodarstvo.
Pobrojao je i ostale prijedloge koje nudi kroz svoj prijedlog promjena Ustava kao što su novo pozicioniranje Ustavnoga suda i DORH-a, smanjenje broja saborskih zastupnika te ponovio da se ne povećavaju ovlasti koje ima predsjednik Republike.
