Među više od 33 tisuće onih koji su pristupili polaganju državne mature bilo je 16.848 učenika srednjih strukovnih škola, što je polovica pristupnika (50 posto), 12.755 (37,8 posto) učenika gimnazija i 4.117 (12,2 posto) ostalih pristupnika.

Ove godine na državnoj maturi bilo je oko 2000 manje učenika u odnosu na prošlu godinu, a rezultati na ispitima bili su vrlo slični onima od prošlih godina, osim na matematici gdje je postignut slabiji uspjeh, kazala je na konferenciji viša savjetnica za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a Natalija Ćurković.

Naglasila je međutim da su učenici češće za izborne predmete birali prirodoslovne predmete, što pokazuje da su se učenici više orijentirali na ispite predmete koji im omogućuju upise na fakultete iz STEM područja. Tako su ove godine učenici kao izborni predmet najčešće birali fiziku, njih 8275, dok je dosad to mjesto uglavnom bilo rezervirano za politiku i gospodarstvo. Visoko na listi izbornih predmeta su i biologija i kemija koje je izabralo 6030, odnosno 3599 pristupnika, rekla je Ćurković.

Najveći broj učenika pristupilo je ispitima iz hrvatskog jezika na višoj razini (64 posto) i matematike na osnovnoj razini (60 posto). Slijedi engleski jezik i matematika na višoj razini, a potom engleski i hrvatski na osnovnim razinama.

Najviše odličnih ocjena kao i prethodnih godina, učenici su ostvarili u stranim jezicima, pa je tako iz njemačkog jezika na višoj razini 35 posto odličnih, a slijede engleski na višoj i osnovnoj razini.

Iz hrvatskog jezika na osnovnoj i višoj razini dominira ocjena dobar, iz matematike iz obje razine ocjena dovoljan, a iz engleskog jezika na osnovnoj razini dobar, a na višoj razini ocjena vrlo dobar. Od izbornih predmeta, u biologiji prevladavaju ocjene dovoljan i dobar, u fizici ocjena nedovoljan, a u politici i gospodarstvu dobar.

Državnu maturu nije položilo 425 učenika gimnazija odnosno 3,3 posto, što je najveći postotak do sada. Za usporedbu, prošle je godine na maturi pao 231 učenik, odnosno 1,7 posto.

Na jednom ispitu palo je 413 gimnazijalaca, 10 ih je palo na dva ispita, a dvoje na sva tri obavezna ispita.

Po nedovoljnim ocjenama iz izbornih predmeta prednjačio je ispit iz sociologije (38 posto), zatim fizike (35 posto), kemije i psihologije (po 20 posto), te informatike (19 posto), kazala je Ćurković.

Među najuspješnijim učenicima 105 je onih koji su potpuno točno riješili neki od prijavljenih ispita, a dva su učenika postigla 100-postotni rezultat iz dva ispita, fizike i matematike više razine.

Fiziku je 100 posto riješilo 37 učenika, engleski na višoj razini 17 učenika, matematiku na višoj razini 12 učenika, njemački viša razina 5 učenika a francuski viša razina jedan učenik. Na osnovnoj razini potpuno točno je ispit riješilo 27 učenika iz engleskog jezika, dva iz matematike, tri iz njemačkog jezika i jedan iz latinskog jezika.

Ćurković je napomenula da se ne može posebno izdvojiti niti jednu školu ili županiju u kojoj su učenici s najboljim rezultatima jer je pokrivena cijela Hrvatska.

U NCVVO također navode da je na rezultate ispita stiglo 3042 prigovora, što je oko 2 posto, te da je većina odnosno 73 posto odbijeno. Tijekom ispitnog razdoblja info centar NCVVO je pak odgovorio na preko 25 tisuća telefonskih poziva, poslao preko 14 tisuća odgovora e-mailom, te preko 3800 sms-om. .

'Državna matura 2017. provedena je regularno, profesionalni i prema pravilima struke', naglasila je ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić.

Osvrnula se pritom na zabilježene izazove s kojim se centar susreo ove godine kao što su otvaranje ispita iz hrvatskog jezika, loše rezultate iz matematike, photoshop šalu o ispitu iz hrvatskog jezika, nestanak struje u Pazinu i požar u Makarskoj.

Kazala je da je trošak ponovljenog ispita iz hrvatskog jezika oko pola milijuna kuna, te najavila ukoliko DORH, MUP ili Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne budu tražili nadoknadu štete, da će NCVVO dignuti građansku tužbu i tražiti od osnivača škole u Splitu, gdje je došlo do nepravilnosti, da nadoknade taj novca.

Loše rezultate iz matematike ilustrirala je jednim primjerom zadatka iz testa koji je, kako je kazala, na razini osnovne škole, a nije ga riješilo 12 tisuća učenika. 'Ja ovo nazivam nacionalnom veleizdajom. Mi smo došli do trenutka kada se mirimo s tim i pritišćemo one koji rade instrumente za provjeru znanja, da spuštamo razinu onoga što pitamo i granicu prolaznosti', kazala je Jukić, apelirajući na sve da počnu poštivati pravila struke i počnu preuzimati odgovornost za posljedice svojih odluka i izbora.

Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvoje Šlezak objavio je da ovogodišnja nagrada za najboljeg maturanta Marin Soljačić odlazi u ruke Petru Sumanu iz zagrebačke gimnazije Lucijana Vranjanina koji je 100 posto točno riješio test iz fizike i matematike na višoj razini.