'AGRESIJA NA KRAJINU'

Što srpski mediji pišu o godišnjici 'Oluje'

04.08.2014 u 14:06

Bionic
Reading

Srpski mediji podsjećaju da se navršava 19 godina od početka hrvatske vojno-policijske akcije 'Oluja' u kojoj je poginulo i nestalo 1.853 Srba. B92.net podsjeća na podatke Veritasa prema kojima je u akciji 'Oluja' iz Hrvatske prognano najmanje 220 tisuća Srba

'U hrvatskoj-vojno policijskoj akciji 'Oluja' koja je započela 4. kolovoza 1995. godine masivnom vojnom akcijom oružanih snaga Republike Hrvatske, uz podršku NATO-a, kao i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH (ABiH), izvršena je agresija na prostor Republike Srpske Krajine, odnosno sjever Dalmacije, Liku, Kordun i Baniju.

Do agresije je došlo usprkos činjenicama da se to područje nalazilo pod zaštitom UN-a, kao sektori 'Jug' i 'Sjever', kao i da su predstavnici RSK u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom razrješenju', piše b92.net.

Među stradalima, prema podacima Veritasa, nalazi se 1.196 (65 posto) civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalaze 544 (29 posto) žene, od kojih su oko četiri petine bile osobe starije od 60 godina. Također, prema podacima Veritasa, od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 951 osobe, dok se u evidenciji nestalih još uvijek vode 894 osobe, među kojima je 632 civila (315 žena).

Prvi pripadnik hrvatskih postrojbi pravomoćno osuđen za zločine tijekom ili nakon Oluje

Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta zabilježio je u izvještaju iz lipnja da je Božo Bačelić, gotovo devetnaest godina nakon počinjenja zločina, postao prvi pripadnik hrvatskih postrojbi pravomoćno osuđen za neke od brojnih ratnih zločina koji su počinjeni tijekom ili po završetku Oluje. U studenom 2012, uoči oslobađajuće presude hrvatskim generalima, Documenta je poručila da treba imati u vidu i one posljedice akcije Oluja oličene u paleži i pljački te brojnim nekažnjenima, pa i sustavno prikrivanim ubojstvima civila.

'Istraživanja koja je proveo HHO pokazala su da je u kolovozu i rujnu 1995., u tijeku i nakon završetka vojnih djelovanja, na akcijom integriranome teritoriju ubijeno više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća. Iz straha za osobnu sigurnost kao i na nagovor krajinskih vlasti Hrvatsku je tada napustilo više od 150.000 njezinih dotadašnjih stanovnika, uglavnom Srba', podsjeća Documenta.

Srpski mediji pišu kako je odluka o početku akcije 'Oluja', na prijedlog tadašnjeg zapovjednika sektora 'Jug', hrvatskog generala Ante Gotovine, donesena na Brijunima 31. srpnja 1995.

'Na tom sastanku u Titovoj vili na Brijunima, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman je jasno definirao cilj operacije poručivši da treba nanijeti 'takve udarce Srbima da praktično nestanu s ovih prostora'', pišu srpske novinske agencije.

Podsjećaju i kako je u prvostupanjskoj presudi Haškog suda, u travnju 2011, bilo ocijenjeno da je 'Oluja' bila udruženi zločinački pothvat, na čelu s tadašnjim predsjednikom Tuđmanom, čiji je 'cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog područja Hrvatima'. Dodaju i kako je Sud drugostupanjsku presudu donio 17. studenoga 2012. i njome oslobodio krivice hrvatske generale Gotovinu i Mladena Markača

Oni su oslobođeni krivnje za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostupanjska presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora. Žalbeno vijeće je oslobodilo optužene po svim točkama optužbe.