Najmanje dvoje ustavnih stručnjaka jasno je reklo da predsjednik RH Zoran Milanović ne može biti kandidat na parlamentarnim izborima dok obnaša dužnost predsjednika, nego da bi, ako je ozbiljan u namjeri da bude na izbornoj listi, morao podnijeti ostavku, i to što prije. Profesori s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić i Matija Miloš stava su da bi situacija u kojoj bi predsjednik RH bio na izbornoj listi bila nedopustiva i zazivaju Ustavni sud da se što prije oglasi o tom pitanju te jasno kaže da predsjednik RH ne može istovremeno biti kandidat na listi za parlamentarne izbore. Pri tome, Barić čak smatra da bi Milanovićevo nepodnošenje ostavke, a sudjelovanje na izborima, bilo ravno udaru na ustavni poredak RH.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović poručuje da će Ustavni sud proučiti situaciju i reagirati, no ne zna se što će točno odlučiti. Problem nastaje zbog toga što u Ustavu nije izrijekom zabranjeno da predsjednik države bude kandidat na parlamentarnim izborima, no stručnjaci smatraju da to proizlazi iz smisla tog dokumenta. Ustavom su predsjedniku države postavljena samo ograničenja da ne može biti član nijedne stranke te da ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost i ako bi se doslovno držali slova Ustava, ne bi bilo zapreke da se Milanović kandidira na predstojećim izborima, no ustavni stručnjaci naglašavaju da je predsjednik jamac stabilnosti vlasti i nestranačka osoba koja u političkoj areni ima nadstranačku poziciju, odnosno da nespojivost dužnosti predsjednika i kandidata na izbornoj listi proizlazi iz smisla Ustava.

Bude li Ustavni sud stava da Milanović može biti na izbornoj listi istovremeno dok obnaša dužnost predsjednika države, on će se kandidirati i ako pobijedi na izborima, kako je najavio, dati ostavku na dužnost predsjednika, no ako Ustavni sud bude suprotnog stava, moguće je više scenarija, a svaki od njih donosi određenu vrstu političke ili čak i ustavne krize, s kakvima se Hrvatska nije suočavala od neovisnosti.

U hipotetskom slučaju da Ustavni sud kaže da Milanović ne može istovremeno biti predsjednik i kandidat za Sabor, i da on prihvati to mišljenje, može odustati od kandidature na parlamentarnim izborima i odraditi predsjednički mandat do kraja, u kojem slučaju se ništa ne mijenja, osim što bi vjerojatno pretrpio političku štetu zbog povlačenja. Također bi mogao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika države i kandidirati se na parlamentarnim izborima, čime bi se udovoljilo mišljenju Ustavnog suda, ako bi taj sud donio takvo mišljenje.

Treća mogućnost bila bi da se Milanović ogluši o stav Ustavnog suda, pa da se pokrene postupak njegova razrješenja s dužnosti predsjednika zbog povrede Ustava, što prema Ustavu može pokrenuti dvotrećinska većina saborskih zastupnika, a odluku treba donijeti dvotrećinska većina ustavnih sudaca. Nije realno očekivati da bi se za prijedlog razrješenja predsjednika skupila dvotrećinska većina zastupnika, u kojem slučaju bi Milanović nastavio po svom, bez obzira na stav Ustavnog suda. Ne treba ni govoriti da takvu situaciju još nismo imali i da bi ona dodatno potpalila već ionako nabrijanu i polariziranu političku scenu.

No čak i ako bi Milanović podnio ostavku ili bio razriješen dužnosti, problem ne bi bio riješen jer bi se otvorilo more novih problema. Naime, prema Ustavu, ako predsjednik države podnese ostavku ili bude razriješen dužnosti, mijenja ga predsjednik Sabora, što je do konstituiranja novog saziva još uvijek Gordan Jandroković, predsjednik Sabora iz nedavno raspuštenog saziva. S obzirom na to da će Jandroković također biti kandidat na parlamentarnim izborima, ako bi istovremeno bio privremeni predsjednik države, imali bismo vrlo sličnu situaciju kao i s Milanovićem, pa bi zbog dosljednosti Ustavni sud i njemu trebao zabraniti istovremeno 'sjedenje na dva stolca'. Na tragu toga izjavu je dao i glasnogovornik Državnog izbornog povjerenstva Slaven Hojski.

'Znamo samo ako bi predsjednik dao ostavku, imali bismo onih 60 dana iz Ustava u kojima moramo obaviti i predsjedničke izbore. Onda bi privremeni predsjednik bio sadašnji predsjednik Sabora, tako da bismo opet imali sličnu situaciju, ali o tome kad dođe vrijeme', rekao je Hojski za RTL. Da je ova situacija izuzetno složena s ustavnopravne strane i da nije jednostavno naći izlaz iz nje, pokazuje i mišljenje ustavne stručnjakinje Sanje Barić, koja kaže da je, unatoč mnoštvu pitanja koja to otvara, sigurno jedino to da Milanović ne može istovremeno biti predsjednik i kandidat na parlamentarnim izborima.

'Sva daljnja pitanja dolaze poslije. Prvo pitanje - kada da ostavku, tko ga zamjenjuje? Nema druge nego dosadašnji predsjednik Hrvatskog sabora, ergo, G. Jandroković. Drugo pitanje, ne bi li se onda izbori za novog PRH trebali odviti prije parlamentarnih? To je dobro rješenje, da, a raspisuje ih Vlada. Ali što ćemo s činjenicom da su izbori već raspisani? Tko će ih 'otpisati'? Nema toga, opet samo Ustavni sud, a to je isto složeno tumačenje.

I što to sve znači za pasivno biračko pravo G. Jandrokovića? Ako on zamjenjuje Milanovića, može li davati mandat čak i ako je njegova stranka u pitanju? A tko će, ako on neće? Onda se valjda ne može ni kandidirati... Svakako, JASNO je: Zoran Milanović se NE MOŽE KANDIDIRATI NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR DOK OBNAŠA DUŽNOST PREDSJEDNIKA RH! Svatko tko tvrdi drugačije i radi drugačije vrši udar na ustavnopravni poredak RH. To nije i ne može biti odgovor na sve druge zabrinutosti koje smo imali ranije. Ubojstvo ne rješava ranije ubojstvo. Nema dalje. Sve u svemu, ustavnopravna katastrofa i krajnji udar na Ustav RH', napisala je Barić na svom profilu na Facebooku.