PODSTANARSKI PROBLEMI

Studenti na mukama: Najamnine lete u nebo, gazde u sivoj zoni, što učiniti?

30.08.2018 u 12:17

Bionic
Reading

Kako kreće još jedna akademska godina, jača potražnja za stanovima jer studenti koji nisu ostvarili pravo na studentski dom moraju potražiti privatan smještaj. No to nije nimalo jednostavno jer su cijene dosta visoke, a neke nekretnine u lošem stanju. Stoga se susreću s raznim problemima

Jedna od onih koja je naišla na probleme jest studentica radiološke tehnologije koja je mislila kako je imala sreće jer je pronašla stan blizu fakulteta i po donekle povoljnoj cijeni, ali njezini problemi počeli su s dolaskom zime.

'Problem je bilo grijanje jer radijator nije dovoljno grijao, pa nam je bilo dosta hladno. Kada smo to rekle vlasniku, rekao je da on tu ne može ništa i da je i njima isto hladno, pa smo nosile svoje grijalice', ispričala je studentica (podaci poznati redakciji) svoje iskustvo s prvim stanom u kojem je živjela devet mjeseci s cimericom te dodala kako je cijena zimi zbog grijanja bila nešto viša.

Dvosoban stan od 30 kvadrata plaćala je 150 eura mjesečno, a u cijenu su bile uključene režije. Nalazio se u kući, pa su ona i cimerica živjele u prizemlju, a na katu su bili supružnici koji su iznajmljivali taj prostor. Stan je tražila putem oglasa te ga je otišla pogledati prije uzimanja, a s vlasnicima je potpisala i ugovor.

'Glavni kriteriji su mi blizina faksa, dobra prometna povezanost i to da stan donekle dobro izgleda', ističe studentica.

Studenti uglavnom počinju tražiti stan u rujnu, prije početka godine, jer inače moraju plaćati određeni ili puni iznos najamnine za 'čuvanje stana' dok se ne usele. Ipak, što se duže čeka, izbor je sve manji. Stoga smo provjerili kakva je ponuda stanova na portalu Njuškalo.hr za gradove u kojima se nalaze sveučilišta u Hrvatskoj, odnosno gradove u kojima studenti traže smještaj i kako se kreću cijene.

Najviše oglasa ima u Rijeci, 2224, i Splitu, 1765, a najmanje u Dubrovniku, 11, Puli, 31, Varaždinu, 45, i Osijeku, 69, dok je u Zadru 130 oglasa, a u Zagrebu 878, prema kriterijima cijene od 130 do 550 eura. Cijene za stanove od 20 do 30 metara kvadratnih kreću se od 200 do 300 eura, a za veće stanove idu i preko 500 eura.

Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
  • Studentski dom Cvjetno
    +19
Studentski domovi Cvjetno i Stjepan Radić u Zagrebu, u kojima je smješten velik broj studenata Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Dosta stanova iznajmljuje se na crno jer vlasnici ne žele plaćati porez, pa tako studenti ne mogu ostvariti pravo na subvenciju za stanarinu koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja. Također, ako se dogodi neka šteta, a vlasnik stana je ne želi popraviti o svom trošku, najmoprimac ne može učiniti ništa jer nema ugovora.

'Bez ugovora i bez prijave poreza dolazi do problema. Tako postoji rizik za sve te je teško odlučiti tko je u pravu, a tko u krivu', objašnjava Boro Vujović iz agencije Opereta te dodaje da je, kada ugovor postoji, situacija vrlo jasna i ako dođe do neslaganja, jedino rješenje je sud.

Vlasnik stana mora pokrivati troškove redovnog održavanja opreme i instalacija, nužnih popravaka i zamjene kućanskih aparata, osim ako je za štetu kriva osoba koja je iznajmila stan.

Kako stoji u Zakonu o najmu stanova, 'najmodavac je dužan održavati stan koji se daje u najam u stanju pogodnom za stanovanje'. Također, najmoprimac je dužan obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu i na zajedničkim dijelovima zgrade, koje je dužan snositi najmodavac.

Isto je navedeno i u Zakonu o obveznim odnosima: 'Radovi održavanja stvari u stanju podobnom za ugovorenu upotrebu - najmodavac je dužan o svom trošku pravodobno izvršiti potrebne popravke, a najmoprimac je to dužan dopustiti.' Ako se to ne dogodi, najmoprimac ima pravo na sniženje najamnine ili na raskidanje ugovora.

No u ovom zakonu je navedeno kako se za troškove sitnih popravaka i troškove redovite uporabe treba pobrinuti najmoprimac, ali nije navedeno na što se to točno odnosi, pa često dolazi do neslaganja, što se može riješiti sudskim postupkom ili uz pomoć stručne osobe odrediti tko se treba pobrinuti za nastalu štetu ako postoji ugovor koji je ovjeren u Poreznoj upravi.

U slučaju otkazivanja ugovora vlasnik ima pravo, kako kaže Vujović, tražiti ostatak najamnine. Isto tako, najmoprimac ima pravo na odštetu ako vlasnik prijevremeno otkaže ugovor.

'Kako bi se izbjegli nesporazumi, važno je sklopiti ugovor u kojem će se sve odrediti i predvidjeti. Važno je navesti koje troškove snosi najmodavac, a koje najmoprimac te kakav je postupak ako jedna strana raskine ugovor i slično', naglašava Vujović te dodaje kako je najbolje tražiti stan putem agencija jer postoji određena sigurnost.

Stoga prije uzimanja stana dobro ga pregledajte kako biste utvrdili moguće nedostatke i štete, pogotovo kada su u pitanju instalacije, uređaji i namještaj. Sklopite ugovor u kojem će točno biti navedeno sve što ste se dogovorili s vlasnikom. Svakako tijekom plaćanja spremite uplatnice ili neku drugu potvrdu kao dokaz kako vas vlasnik ne bi mogao optužiti da ne plaćate najamninu, a isto tako tražite uvid u račune za vodu, struju i grijanje.