PSOE je u nedjelju doživio poraz na regionalnim izborima u sjevernim pokrajinama Baskiji i Galiciji gdje je izgubio ukupno 11 zastupnika u odnosu na izbore prije četiri godine. To je ujedno nastavak silazne popularnosti ove stranke koja je na parlamentarnim izborima u prosincu i lipnju doživjela najslabiji rezultat u povijesti.

Sánchez, 44-godisnji ekonomist došao je na čelo ove stranke lijevog centra u ljeto 2014. zamijenivši 65-godišnjeg Alfreda Pereza Rubalcabu. Mladost i ugodan vanjski izgled nisu donijeli očekivano preuzimanje vlasti od Narodne stranke desnog centra koja upravlja zemljom od 2011.

Štoviše, PSOE je na izborima prije tri mjeseca jedva izbjegao da ga po broju zastupnika prestigne Podemos, odnosno koalicija Podemosa i stranke Ujedinjena Ljevica, čime bi izgubio status najjače stranke na ljevici. PSOE je u nedjelju u Galiciji prestao biti prva oporbena stranka nakon što su i koalicija “Plima” predvođena Podemosom i PSOE dobili svaki po 14 zastupnika u parlamentu sa 75 mjesta. Ondje je opet pobijedila Narodna stranka.

U četvrtak je u sjedištu PSOE-a u Madridu održan sastanak izvršnog odbora stranke, najvišeg tijela PSOE-a, čija je predsjednica odbila priznati Sáncheza kao čelnika stranke.

“U ovom trenutku jedini autoritet stranke je predsjednica stranačkog odbora, a to sam ja”, rekla je Verónica Pérez u obraćanju novinarima.

U srijedu popodne je 17 od 38 članova tog odbora podnijelo ostavku kako bi ubrzali ostavku Pedra Sáncheza. Članovi bliski Sánchezu odgovorili su priopćenjem u kojem navode kako će se formalni sastanak odbora održati u subotu a 23. listopada stranački izbori.

Rat unutar PSOE-a se događa u trenutku kada bi Španjolci mogli na nove izbore u prosincu, treće u manje od godinu dana. U prosincu lani a zatim i na ponovljenim izborima u lipnju pobijedila je Narodna stranka no nije osvojila dovoljno mjesta za samostalno sastavljanje vlade.

Narodna stranka osvojila je 137 mjesta u parlamentu, PSOE 85, Podemos s Ujedinjenom ljevicom 71, a stranka centra Građani 40. Za sastavljanje vlade potrebno je 176 zastupnika a mjesecima se vode neuspješni pregovori o koaliciji.

Razgovori PSOE-a oko stvaranja lijeve vlade s Podemosom i regionalnim strankama nisu odmakli daleko zbog suprotstavljenih stajališta, napose po pitanju referenduma u Kataloniji kojem se PSOE protivi.

Unutar samog PSOE-a postoji struja koja smatra da bi se stranka trebala suzdržati od glasovanja o vladi Narodne stranke i tako omogućiti konzervativcima stvaranje nestabilne manjinske vlade čime bi se Španjolska politički odblokirala nakon devet mjeseci te izbjegli novi izbori. Druga struja u kojoj je Sánchez podržava formiranje alternativne lijeve vlade.

Među članovima koji se protive Sánchezu je 41-godišnja Susana Díaz, predsjednica južne pokrajine Andaluzije gdje tradicionalno vladaju socijalisti. Nju pristaše Sáncheza optužuju za pobunu i pokusaj preuzimanja vlasti nad strankom.

PSOE je bio na vlasti od 2004. do 2011. kada je zbog gospodarske krize i velike nezaposlenosti izgubio izbore. Narodna stranka je od dolaska na vlast uvela mjere štednje u javnom sektoru te liberalizirala tržište rada što je pokrenulo pretvaranje pokreta ogorčenih građana u stranku Podemos (Možemo) 2014.

Brojni glasači lijevice, nezadovoljni mlakim stavom PSOE-a i korumpiranom elitom, okrenuli su se Podemosu. Gubitak glasova PSOE-a u Baskiji i Galiciji to je dodatno potvrdio. Dio medija a sada i dio članova PSOE-a smatraju Sáncheza odgovornim. On, pak, nije naznačio mogućnost odlaska s funkcije već je zatražio od članova stranke smirivanje napetosti do izbora u stranci.

Španjolska se blago oporavlja od gospodarske krize no stopa nezaposlenosti druga je po visini nakon one u Grčkoj. Narodna stranka, koja se s PSOE-om, mijenja na vlasti posljednja četiri desetljeća, napominje da je zemlji sada potrebna politička stabilnost.