Kolika je ukupna stopa bolovanja u Hrvatskoj, koliko bolovanje u prosjeku traje? Jesu li učinkovite mjere protiv lažnih bolovanja? Koliko troškovi naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad idu na teret HZZO-a, a koliko poslodavaca?
O tome su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili Ljiljana Milišić-Ždralović iz HZZO-a, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina, te direktorica odnosa sa članstvom Hrvatske udruge poslodavaca Milka Kosanović.
'U 2022. godini stopa bolovanja bila je 4.12., a u prvom tromjesečju ove godine porasla je na 4.15', rekla je Milišić-Ždralović. Istaknula je kako HZZO kontinuirano provodi i redovne i izvanredne kontrole, ali i na zahtjev poslodavca.
'Dnevno imamo oko 69.000 bolesnih, što je dosta velika brojka i trudimo se što više to kontrolirati kako bi se ta stopa u budućnosti smanjila', istaknula je dodavši kako je u odnosu na 2019. godinu broj kontrola bolovanja porastao za 62 posto. 'U prosjeku oko 30 posto bolovanja se zaključuje, ali ne možemo reći da su to bila lažna bolovanja', naglasila je za HRT.
Belina je istaknuo kako brojka od 69.000 dnevno bolesnih nije iznenađujuća. 'Nema nikakvih posebnih odudaranja. Završava sezona respiratornih bolesti pa će se i stope malo smanjiti', rekao je. Osvrnuo se i na lažna bolovanja. Rekao je kako je sudjelovao na Kongresu koordinacija komora u zdravstvu gdje je rečeno da je od 2.000 spornih bolovanja samo su dva bila neopravdano produljena. 'Natpisi o tome kako je 30 posto bolovanja lažno nisu realni', naglasio je.
vezane vijesti
Kosanović je rekla kako je poslodavcima problem teret kratkih bolovanja koja su najučestalija i isključivo su na teret poslodavca koji ga plaća tri puta. 'Trošak je preveliki za poslodavca i snažno pritišće konkurentnost hrvatskih poslodavca jer se oni natječu na globalnoj utakmici', rekla je.
Najčešći razlozi odlaska na bolovanje
Milišić-Ždralović istaknula je kako prosječno bolovanje traje oko 13 dana. 'To su kratka bolovanja i idu na teret poslodavca. Veliki su zahtjevi za kontrolama pogotovo na zahtjev poslodavca i gotovo 50 posto svih kontrola su upravo na njihov zahtjev', rekla je. Međutim, istaknula je kako prema novim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju poslodavac će moći samo u opravdanim slučajevima, kada postoji opravdana sumnja na zlouporabu, podnijeti zahtjev za kontrolom. 'To će olakšati rad kontrolorima i moći će provoditi više redovnih kontrola', rekla je. Na pitanje mogu li kontrolori doći doma u kontrolu, rekla je kako imaju tu mogućnost, ali da ju ne koriste. Dodala je i da su najčešći razlozi odlaska na bolovanja - bolesti lokomotornog sustava, ozljede i prijelomi, duševni poremećaji, te trudnoća i porodi.
Opomene i kazne
Milišić-Ždralovi osvrnula se i na kazne. Rekla je kako su one prema izabranim doktorima određene ugovorom, te da su to najčešće opomene. 'Ali ne kažnjavamo samo doktore. Imamo i prekršajne kazne za same osiguranike koji ne poštuju upute liječnika. Te kazne se kreću od 1090 do 1999 eura', rekla je dodavši kako zasad te prekršajne odredbe nisu koristili.
Belina je istaknuo kako je on za liberalizaciju radnog vremena koja bi ljudima koji su oboljeli od kroničnih bolesti omogućila rad dio radnog vremena. 'Time bi se značajno smanjila stopa bolovanja', istaknuo je.
Kosanović je rekla kako je apsurdno da po novim izmjenama Zakona poslodavac može samo u opravdanim slučajevima zatražiti kontrolu. 'To je promjena koja neće dovesti do promjena. Četvrtina bolovanja koje su poslodavci tražili je zatvorena. Svatko zna je li određeni radnik na opravdanom bolovanju, je li sklon koristiti bolovanja i kad mu ne treba, te radi li se o nekome koga možemo nazvati zlouporabiteljem', rekla je.
