O mogućnosti drugog referenduma o Brexitu sve glasnije se spekulira u britanskoj javnosti. Ideja je da se građani izjasne na novom referendumu o Brexitu jednom kada budu poznati svi detalji razlaza s Europskom unijom
Britanski dnevni list The Guardian prošli petak objavio je rezultate istraživanja prema kojem većina Britanaca podržava ideju takvog novog referenduma, 47 posto podupire ideju dok ih je 31 posto protiv.
Britanska premijerka Theresa May odmah je odbacila mogućnost novog referenduma. No njoj se 'klima stolac' i na tu poziciju bi ubrzo mogao sjesti netko tko ima drugačije mišljenje i sve bi se moglo u sekundi izmijeniti. Ima dovoljno vremena do ožujka 2019. godine, do kada bi Brexit trebao biti finaliziran.
Recimo, ministar za Brexit David Davis, govoreći na tu temu, kazao je da 'ako demokracija ne može promijeniti mišljenje, prestaje biti demokracija', što je jasan signal da i u britanskoj vlasti ima onih koji bi željeli zaustaviti ovaj proces.
Ideju da Britanija ostane u EU svesrdno podupiru europski političari koji poručuju da su otvorena vrata za povratak u slučaju da se London predomisli, kao što je u nedjelju francuskim medijima rekao europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici. Slično je nešto ranije poručio i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, tako da tu nema nikakvih kočnica. Stvari se trebaju riješiti na Otoku, a to neće biti lako.
>>> Evo što je Hrvatskoj osobito važno tijekom zahuktalih pregovora o Brexitu
Zoran Kurelić, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, smatra da novog referenduma neće biti u prvom redu zato što netko tko bi takav projekt trebao gurati, dakle oporba, to ne želi.
Jeremy Corbyn, vođa laburista, kojeg su mnogi optuživali da je zbog indiferentnog stava prema članstvu Velike Britanije u Europskoj uniji pridonio Brexitu, jasno je u intervjuu za BBC u nedjelju navečer kazao u odgovoru na direktno pitanje da laburisti ne traže novi referendum i da je 'taj brod otplovio'.
Za razliku od Corbyna, koji nominalno vodi proeuropsku stranku, nedavno se pozitivno o drugom referendumu izjasnio Nigel Farage, jedan od najglasnijih pobornika i zaštitno lice kampanje za Brexit.
Farage smatra da se treba održati i drugi referendum, ali samo kako bi se jednom za svagda zapušila usta pobornicima britanskog članstva u Europskoj uniji.
'Mislim da bismo, kada bismo imali drugi referendum o članstvu u EU, otklonili sve te sumnje za cijelu jednu generaciju. Postotak ljudi koji bi glasali za izlazak bio bi puno veći nego prošli put', kazao je tada Farage.
No njemu je brzo zapušio usta nekadašnji šef konzervativaca Ian Duncan-Smith, koji pripada struji zagovornika takozvanog hard Brexita unutar Konzervativne stranke, a koja se zalaže za potpuno raskidanje veza s Europskom unijom, što znači apsolutno povlačenje iz jedinstvenog tržišta i carinske unije, poručivši mu da je bezlični samopromotor.
Profesor Kurelić smatra da novog referenduma neće biti, već vjeruje da je moguće da će se postići dogovor o takozvanom 'mekom Brexitu', koji je prava noćna mora za tvrdolinijaše poput Duncan-Smitha, Jacoba Rees-Mogga i Johna Redwooda, a koji oni nazivaju 'Brexitom samo po imenu' (Brexit just by name). Takav dogovor zapravo bi u potpunosti poništio smisao Brexita.
Riječ je o dvije opcije budućih veza Velike Britanije s Europskom unijom koje bi se temeljile na odnosima što ih s Bruxellesom već imaju Kanada i Norveška. Dok bi se u kanadski trgovinski sporazum u britanskoj verziji ubacile usluge, norveška verzija bi se morala razblažiti.
Norveška je članica i jedinstvenog tržišta i carinske unije pa bi takav rasplet bio prava katastrofa za 'breksitere' koji smatraju da je jedini pravi Brexit onaj prema kojem Britanija neće biti dijelom ni carinske unije ni jedinstvenog tržišta.
'Smatraju, naime, da jedino tako mogu kontrolirati migraciju. Brexit je dobiven na imigracijskom pitanju i zatvaranju granica, prvenstveno zbog Poljaka, Rumunja, Bugara, Hrvata... Oni se boje imigracije iz Europske unije', poručuje profesor Kurelić.
Žele tako apsolutnu kontrolu granice i idu na australski model da uzimaju samo radnike koje ekonomija nužno treba. Svaka opcija ostanka na jedinstvenom tržištu uključuje slobodu kretanja radne snage, što je Britancima neprihvatljivo.
No iako promicanje 'čvrstog Brexita' nosi ideološki predznak, iza njega se skriva i ideja o dobroj zaradi. Uostalom, pobornicima Brexita su poručivali da će, nakon što se odvoji od EU-a, Britanija opet postati globalna trgovinska sila.
Naime, tri bivša ministra konzervativaca, lord Andrew Lansley, Peter Lilley i Andrew Mitchell, već su pokušala zaraditi. Novinarima televizije Channel 4, koji su se na istraživačkom zadatku pretvarali da su kineski poslovni ljudi, pokušali su prodati insajderske informacije o Brexitu u zamjenu za novac. Bit će zanimljivo pratiti kako će se priča rasplesti, pogotovo imajući u vidu spekulacije o novom referendumu.
No profesor Kurelić smatra da zbog toga što su stvari postale toliko složene i pune tenzija Britanci koji su glasovali za Brexit drugi bi referendum doživjeli kao izigravanje demokracije.
'Njihov stav je da su svi imali priliku iskazati mišljenje i odluka je donesena. To je ono, što oni kažu, bila odluka generacije (once in a generation decision)', zaključio je Kurelić.