Ona ističe da se zajedničkim zalaganjem svih vladinih i nevladinih organizacija, policije, državnih organa – sudova i tužilaštva može postići viši stupanj zaštite i ostvariti bolji rezultati na sprečavanju trgovine ljudima, piše Dnevni avaz

'Tada se ne bi moglo dogoditi da od izuzetno velikog broja žrtava trgovine u BiH, a među njima i identificiranih, dođemo u situaciju da se tek jedan slučaj procesuira, a da ni on, iako je presuđen u smislu materijalne nadoknade žrtvi, ne uspije biti naplaćen', rekla je Radovanovićeva povodom 18. listopada - Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

Posebno je naglasila da je neophodno stvarati uvjete da se počiniteljima, koji odgovaraju za trgovinu ljudima, oduzima imovina, te da se stvori fond iz kojeg će se onda isplaćivati naknada žrtvama, ali i djelomično financirati skloništa za zbrinjavanje žrtava.

Ona ukazuje i na druge vidove izrabljivanja, poput korištenja djece za prosjačenje.

'Više nije riječ o tradicionalnom vidu prosjačenja gdje romska djeca prose za članove porodice, nego je to jedna vrsta organiziranog kriminala, pa čak, ponekad, i prekograničnog jer se dovoze djeca iz susjednih država koja na ovim prostorima prosjače', upozorila je Radovanovićeva.

Mreža Ring zalaže se za sprečavanje trgovine ljudima koliko god je to moguće.

U BiH postoji pet skloništa – u Mostaru, Tuzli, Modiči, Banjoj Luci i Bijeljini.

Mreža Ring BiH je organizacija koja broji 12 članica, a formirana je 2000. godine.