Tako barem tvrde znanstvenici iz Australskog nacionalnog sveučilišta u Canberri. Oni su kao vrhunac globalnog bogatstva postavili 1978, godinu u kojoj je SAD vodio Jimmy Carter, Sovjetski Savez Leonid Brežnjev, a Jugoslaviju Tito. Godinu u kojoj je rođena prva beba iz epruvete, Katolička crkva je tada prvi put od 16. stoljeća dobila papu koji nije bio Talijan (Karol Wojtyla), a Sony je pustio u prodaju prvi walkman...

Istraživači Ida Kubiszewski i Robert Costanza pošli su od ideje da vlade formiraju ekonomske politike oko kriterija kao što je bruto društveni proizvod (BDP), ali da on pokazuje samo jedan dio općeg stanja. Primjećuju da BDP može rasti i zbog, recimo, posljedica ekoloških katastrofa ili kriminala, jer se za rješavanje problema troši novac. BDP je drastično rastao nakon 2. svjetskog rata.

Stoga se neki analitičari orijentiraju na GPI (Genuine Progress Indicator iliti indikator pravog napretka). GPI uzima u obzir 26 faktora vezanih uz društvo i okoliš, među kojima su  zagađenje, društvene nejednakosti, kriminal, volonterski rad...

Doduše, Costanza i Kubiszewski su u svom radu analizirali samo 17 država, ali onih koje čine preko pola svjetskog stanovništva i BDP-a. Uspoređujući kako se GPI mijenjao s godinama, utvrdili su da je zenit dostignut 1978. godine, a da nakon toga slijedi spor, ali nezaustavljen pad. S obzirom na to da u istom periodu uglavnom stabilno raste BDP po glavi stanovnika, znanstvenici su zaključili da pokazatelj monetarnog blagostanja raste neovisno o društvenim i ekološkim nesrećama. Ovako postavljen gospodarski rast se, prema indikatoru GPI, ne isplati.

'Ne stvaramo društveni profit', sumirao je koautor istraživanja Constanza.

Drugi će znanstvenici osporiti metodu australskog tandema. Međuodnos ekonomije, prirode i društvenog razvoja izuzetno je složen i 'egzaktne brojke' su u toj priči poprilično nemoguća misija.

Marianne Fay iz Mreže za održivi razvoj pri Svjetskoj banci ustvrdila je za New Scientist da je u zadnja dva i pol desetljeća stopa svjetskog siromaštva pala s 42 posto na oko 15 posto, a da je očekivana životna dob porasla za 12 godina kod žena i 11 kod muškaraca.

Bivša šefica Europske agencije za okoliš Jacqueline Mc Glade ističe da indikator GPI, ako i nije neoboriv pokazatelj, ima utjecaj prilikom formiranja ekonomskih politika onih vlada koje se brinu o okolišu i socijalnoj osjetljivosti. Tvrdi da ima razloga za optimizam jer su neke američke države, poput Vermonta i Marylanda, počele uzimati u obzir i GPI pri oblikovanju lokalnih politika.